Lidija Colombo: Prva hrvatska doktorica fizike i žena koja je konstruirala prvi laser u Hrvatskoj

Lidija Colombo: Prva hrvatska doktorica fizike i žena koja je konstruirala prvi laser u Hrvatskoj

This is a man’s world, this is a man’s world. But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s, Man’s, Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Dr. Lidija Colombo bila je hrvatska fizičarka i matematičarka zaslužna za konstruiranje prvog lasera u SFRJ, svjetski priznata stručnjakinja u molekulskoj spektroskopiji, osnivačica laboratorija za molekulsku fiziku na Institutu Ruđer Bošković i velika popularizatorica znanosti u Hrvatskoj.

Ljubav prema fizici vodila ju je od Drniša preko Zagreba do Sorbonne

Bila jednom jedna djevojčica koja je gotovo cijelo djetinjstvo provela u selidbama. No, čak i kada je mijenjala škole, uživala je u nastavi, posebno fizike, matematike i kemije. Zato je odlučila da se, kada odraste, prije svega želi baviti fizikom.

Tatjana Barat, Priče o neustrašivim hrvatskim ženama, str. 46.

Lidija Colombo rođena je 28. lipnja 1922. u Siveriću kraj Drniša, a u Šibeniku je završila srednju školu. Put ju je potom odveo na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, gdje je studirala i uspješno diplomirala matematiku i fiziku 1950. godine. Po završetku studija radila je kao asistentica na Katedri za fiziku Farmaceutskog fakulteta, a 1955. započela je suradnju s fizičarima na Institutu Ruđer Bošković, zaposlila se i ostala sve do umirovljenja.

Znanja je stjecala na nizu renomiranih znanstvenih institucija u Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u, ali je najviše vremena provela u Parizu na Universite de Sorbonne usavršavajući Raman spektroskopiju molekulskih kristala. Doktorirala je u Zagrebu 1961., čime je postala prva žena u Hrvatskoj s doktoratom iz fizike, a za razvoj znanstvene suradnje s Francuskom odlikovana je 1983. francuskim priznanjem Chevalier dans l’ordre des Palmes Academiques.

Prva doktorica fizike, prvi laser i prvi laboratorij za molekulsku fiziku

Zanimalo ju je sve o gibanjima čestica pa je tome posvetila posebnu pozornost. Naime, sve u svemiru izgrađeno je od sitnih čestica, poput malih točkica, koje vibriraju. One vibriraju unutar našeg tijela, lopte, biljke, plišanog medvjedića. Ako na plišanu igračku usmjerimo svjetlost, odnosno lasersku zraku, čestice će je upiti i počet će vibrirati drukčije. Upravo iz tog vibriranja poseban uređaj može iščitati od čega je igračka napravljena. Lidiju je to oduševilo.

Tatjana Barat, Priče o neustrašivim hrvatskim ženama, str. 46.

Najveći dio opusa Lidije Colombo vezan je uz molekulsku spektroskopiju, ponajprije za infracrvenu i Raman spektroskopiju.

U šezdesetima je bila članica uspješnog tima koji je na Institutu Ruđer Bošković konstruirao prvi laser u tadašnjoj SFRJ

Za to nezapamćeno dostignuće u dotadašnjoj znanosti u Hrvatskoj nagrađena je 1966. nagradom “Nikola Tesla”. Potom je na Institutu Ruđer Bošković 1970. pokrenula prvi laboratorij za molekulsku fiziku u Hrvatskoj, a na njemu je stasalo nekoliko budućih naraštaja fizičara.

Tada je Lidija otišla korak dalje i napravila svoj laserski uređaj, prvi na ovim prostorima. Bio je to uređaj koji uz pomoć male točkice svjetlosti, koja je vrlo jaka, može prerezati metal, pa čak i našu kožu. Zato ga i danas koriste liječnici pri operacijama. Jednostavnija verzija lasera može se vidjeti i tijekom odlaska u trgovinu. Čitanje bar-kodova i cijena s proizvoda ne bi bilo moguće bez lasera, a sve to možemo velikim dijelom zahvaliti Lidiji.

Tatjana Barat: Priče o neustrašivim hrvatskim ženama, str. 46.

Bila je članica uredništva renomiranog međunarodnog časopisa Journal of Raman Spectroscopy i Hrvatskog kemijskog društva, a 1979. godine dobila je i nagradu “Ruđer Bošković” za rad na razvoju molekulske spektroskopije. Pisala je i znanstvene radove za svjetski poznate časopise te za Matematičko-fizički list, čija je urednica bila punih 25 godina (od 1973. do 1998.). Izniman je doprinos dala i u visokoškolskom obrazovanju pa je tako na poslijediplomskom studiju fizike i kemije bila nositeljicom nekoliko kolegija.

Upornošću i entuzijazmom poticala je u mladima ljubav prema prirodnim znanostima

Važan dio aktivnosti Lidije Colombo bio je vezan i uz popularizaciju znanosti. Bila je potpredsjednica Društva matematičara i fizičara Hrvatske i predsjednica Sekcije za fiziku te urednica gore spomenutog Matematičko-fizičkog lista, a pritom je posebno skrbila o uključivanju mladih u rad lista. Entuzijazam i ljubav prema poslu osjećali su se u svakom njezinu djelu te je bez problema uspijevala uvjeriti mlade da odvoje dio vremena za rad na listu. Bila je prava inspiracija svojim suradnicima, pružala im poticaj i ohrabrivala ih te uvijek iznova nalazila novu inspiraciju za rad, čak i u najtežim situacijama.

Lidijin trag u povijesti

Doktoricu Lidiju Colombo pamtit ćemo sasvim sigurno kao jednu od najvećih hrvatskih znanstvenica 20. stoljeća – osim što je prva žena koja je doktorirala fiziku te time pokazala put i ostalim ženama da se bave znanošću, konstruirala je prvi laser u Hrvatskoj. Bez tog otkrića mnogi bi aspekti naših svakodnevnih života bili nezamislivi – od običnog odlaska u trgovinu pri čemu se laser koristi za čitanje bar-koda s proizvoda do laserskih operacija u medicini.

Odgojila je i poticala na rad i istraživanje molekulske fizike mnoge naraštaje znanstvenika, osnovala prvi laboratorij za molekulsku fiziku u Hrvatskoj, objavljivala je u domaćim i stranim časopisima. Doprinijela je i razvoju visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj te popularizaciji znanosti među mladima i stoga bi ova velika izumiteljica i znanstvenica trebala biti uzor mladima da se upornošću, ljubavlju, velikom žrtvom i neumornim radom sve može postići. Ne čudi stoga što je zaslužila svoje mjesto u Pričama o neustrašivim hrvatskim ženama, zajedno s Marijom Jurić Zagorkom, Zlatom Bartl i mnogim drugim neustrašivim ženama koje mogu biti uzor svim djevojčicama.

Izvori:

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori