fbpx

Ljudevit Gaj: Genij čina, a ne genij pera

Ljudevit Gaj: Genij čina, a ne genij pera

Gajeva ulica ili Ulica Ljudevita Gaja smjestila se u samom centru Zagreba. Proteže se od Trga bana Josipa Jelačića do Glavnog kolodvora. Zasigurno su svi turisti, ali i stanovnici grada Zagreba jednom prošli ovom ulicom. Za što je sve zaslužan Ljudevit Gaj?

Gaja se je mnogo slavilo, mnogo klevetalo, mnogo obožavalo, mnogo mrzilo. Danas, sto godina iza njegova poroda, gdje su već gotovo posve izumrli njegovi suvremenici, može se sine ira et studio o njemu pisati. Bio je čovjek, bio je velik čovjek! Posve su pravo rekli oni, koji su rekli, da bi bez njegove velike agilnosti i energije ne samo Hrvatska već možda čitava Austro-ugarska monarhija drugačije izgledala.

Velimir Deželić

Ljudevit Gaj bio je pisac i vođa hrvatskoga narodnoga preporoda (1809. – 1872.). Rođen u Krapini, upisao je studij filozofije u Beču, nastavio u Grazu, a nakon toga upisao pravo u Pešti. Još za vrijeme studija rodila mu se ideja o hrvatskoj slovopisnoj i književnojezičnoj reformi.

Ljudevit Gaj, Izvor: wikipedia.org

Prve novine u cijelosti na hrvatskom jeziku

U Zagrebu je formirao skupinu mladih ljudi s kojima počeo planirati kulturno, znanstveno, prosvjetno i gospodarsko uzdizanje Hrvatske. Doktorirao je filozofiju 1834. godine u Leipzigu, a godinu kasnije počeo izdavati Novine horvatske i otada se potpuno posvetio narodnom preporodu.

Prvi je broj novina tiskan u 750 primjeraka na kajkavskom jeziku, a već u drugom broju, kao tjedni prilog bila je objavljena Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka – Gajev svojevrsni književni rasadnik političkih i kulturnih ideja. Kasnije je ondje objavljena i Gajeva budnica Još Horvatska ni propala, kao i Horvatzka domovina, kasnije nazvana Lijepa naša domovino koja je postala hrvatskom himnom i koju je uglazbio Josip Runjanin.

Još Hrvatska ni propala dok mi živimo,

visoko se bude stala kad ju zbudimo.

Ak je dugo tvrdo spala, jača hoće bit,

ak je sada u snu mala, će se prostranit.

Hura! nek se ori i hrvatski govori!

Ni li skoro skrajnje vrijeme da nju zvisimo,

ter da stransko teško breme iz nas bacimo?

Stari smo i mi Hrvati, nismo zabili

da smo vaši pravi brati, zlo prebavili.

Hura! nek se ori i hrvatski govori!

Oj, Hrvati braćo mila, čujte našu riječ,

razdružit nas neće sila baš nikakva već!

Nas je nekad jedna majka draga rodila,

hrvatskim nas, Bog joj plati, mlijekom dojila.

Hura! nek se ori i hrvatski govori!

1836. novine s kajkavskog narječja prelaze u štokavsko, a na inicijativu grofa Janka Draškovića Gaj im mijenja ime u Ilirske narodne novine s prilogom Danicom Ilirskom. Svojoj je ideologiji tako dao južnoslavenski značaj, ali je istodobno isticao etničku samostalnost Hrvata.

Tajne veze s Rusijom

Zbog troškova svoje tiskare, političkog djelovanja i mnogobrojnih putovanja bio je u dugovima, pa se s vremenom okrenuo tajnoj politici tražeći sredstva za svoj rad. Godine 1838. počeo je održavati tajne veze s Rusijom u nastojanju da ona ojača svoju ulogu na Balkanu.

Zabrana ilirskog imena i pokreta

Sedam godina u Hrvatskoj je trajao ilirski zanos koji je prekinut naredbom od samog kralja Ferdinanda I. o zabrani ilirskog imena 17. siječnja 1843. s obrazloženjem kako ne želi da među njegovim podanicima postoji razdor. Tako je na želju Mađara zabranjen naziv ilirizam.

Politička previranja

Nakon zabrane ilirskoga imena izgubio je vodeću ulogu u ilirskom pokretu. Uspostavio je veze s poljskom emigracijom, koja je djelovala protiv Austrije i Rusije, videći Srbiju kao središte buduće južnoslavenske države. 

Ponovno je imao znatnu ulogu u političkom životu u revolucionarnoj 1848., kada je vodio Narodnu skupštinu Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koja je prihvatila Zahtijevanja naroda.

Zahtijevanja naroda, Izvor: wikipedia.org

Podupirući na kraju centralističku politiku Beča, ali i hrvatsku teritorijalnu sveukupnost (Misli o nagodbi Hrvatske i Slavonije s vladom, 1864), doživio je Austro-ugarsku nagodbu 1867. kao poraz svojih političkih ideja.

Književno i jezično djelovanje

Osim budnice Horvatov sloga i zjedinjenje (poznata po početnom stihu Još Horvatska ni propala), ostale njegove pjesme nisu stekle popularnost. Njegovo povijesno djelo Dogodovština Ilirije velike ostalo je nedovršeno i neobjavljeno.

Gajeve zasluge za hrvatski standardni jezik nisu toliko u onome što je napisao, nego više u onome što je pokrenuo. Ujedinjavanje Hrvata u jednom latiničnom slovopisu bilo je prvi korak prema ujedinjavanju u jednom standardnom jeziku.

U knjižici Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa predložio je jednoslovni sustav, polazeći od kajkavskoga književnog jezika. Prijedlog nije prihvaćen, ali je označio početak rješavanja jedinstvenoga slovopisa i hrvatskoga standardnoga jezika. 

U članku Pravopisz (Danica, 1835) vratio se djelomice dvoslovima (dj, gj, lj, nj, tj), ostavio jednoslove (č, š, ž) s kvačicom, a ne s prvotnom tildom, uveo ć i ě. Taj će slovopis, nazvan gajica, doživjeti neznatne promjene, i bit će postupno prihvaćen u cijeloj Hrvatskoj.

Zaslugom Gaja i njegovih suradnika hrvatski je jezik nakon višestoljetnoga izgrađivanja kodificiran i proglašen službenim jezikom u Hrvatskom saboru 1847.

Genij čina

Smije se punim pravom reći, da je Gaj od Hrvata stvorio nov narod, da ga je osvijestio i preporodio, dao mu književni jezik i pravopis i utro put modernim tekovinama i evoluciji narodne hrvatske kulture. On je misli svojih pređa i suvremenika znao koncentrirati u sebi genijalnom sposobnošću i u kratko vrijeme izvršiti ono, što se drugi nisu usudili ni pomisliti. On nije bio genij pera, već genij čina. Sve njegove mane i zablude, što ih je kao čovjek počinjao, ne mogu zato potamniti njegovo slavno ime. On jest, on ostaje i bit će za vjekova punim pravom nazivan – ocem hrvatskog preporoda.

Velimir Deželić

Izvori

  • Gaj, Ljudevit. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 23. 5. 2020.
Nikolina Novaković

Nikolina Novaković

Studentica diplomskog studija etnologije i kulturne antropologije i talijanistike. U slobodno vrijeme pjeva, prevodi, i istražuje različite oblike kulture i umjetnosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *