fbpx

Maksimilijan Vrhovac: Biskup na čiju je inicijativu osnovan i otvoren Maksimir

Maksimilijan Vrhovac: Biskup na čiju je inicijativu osnovan i otvoren Maksimir

Maksimilijan Vrhovac rodio se u Karlovcu 1752. godine gdje je završio i osnovnu školu. Kako mu je otac bio premješten u Graz, Maksimilijan je tamo nastavio školovanje odlučivši se za vojničko zvanje. Kao petnaestogodišnjak se predomislio i odlučio otići u zagrebačko sjemenište. Kasnije je bio poslan u Beč na studij u Hrvatski kolegij gdje je završio filozofiju, a nakon toga je položio doktorat iz teoloških znanosti u Bologni. Cijeli život se zalagao za prosvjetiteljske vrijednosti, uživajući carevo povjerenje.

Brz uspon u karijeri

Europsko obrazovanje omogućilo mu je brzi uspon u karijeri. Čim se vratio u Zagreb, zaposlio se u biskupskoj kancelariji i u sjemeništu, a nedugo poslije toga je postao svećenik. Postao je profesorom dogmatike na Zagrebačkoj akademiji i vicerektorom u Sjemeništu. 1784. godine imenovan je kanonikom. Čim je Zagrebačko sjemenište bilo ukinuto, Vrhovac je 1786. postavljen za rektora centralnog Sjemeništa u Pešti, kamo su iz Hrvatske premješteni svi bogoslovi. 1787. godine car Josip II. imenovao ga je zagrebačkim biskupom.

U Napoleonovo doba, kada su Istra i Dalmacija okupirane, a Dubrovačka Republika ukinuta, stalno je u ime Crkve izražavao želju da Dalmacija bude ujedinjena s Kraljevinom Hrvatskom, s kojom su prije bili, kao pridružena strana, sjedinjeni s Kraljevstvom Ugarske.

Odan Crkvi

Uživajući carevo povjerenje, kao odan jozefinist, Vrhovac je utemeljio 104 župe te je osobno posjećivao bolesnike u svojoj okolici.

Zalagao se da se Biblija prevede na hrvatski jezik, a mnogo je brinuo za očuvanje pravovjernosti i njegovanje liturgije pri čemu je naglašavao pjevanje puka u misi. 1799. godine proveo je reformu sjemeništa i reorganizirao studij teologije.

Vrhovčevi tragovi u Hrvatskoj

U Zagrebu je 1803. sazvao sinodu za svećenike. Kao ljubitelj knjiga i jedan od utemeljitelja današnje Nacionalne i sveučilišne biblioteke Vrhovac je pozvao na sabiranje svih vrsta starih knjiga i rukopisa. Bio je jedan od pokretača gospodarskog života u Hrvatskoj u početku 19. stoljeća. Među najvažnije njegove pothvate pripada nastojanje za izgadnju prometnih veza koje su trebale povezivati Bansku Hrvatsku s Jadranskim morem, što je predstavljalo osnovni preduvjet za gospodarski napredak Hrvatske. Također je sudjelovao u uređenju lječilišta u Stubičkim toplicama. Izgradio je i đačko sirotište u Vlaškoj ulici te izdao zakladnicu kojom je omogućio školovanje za 24 siromašna učenika. Vrhovac je bio jedan od prvih začetnika ideje o potrebi, ne samo kulturne, već i političke integracije svih hrvatskih zemalja. Gotovo da nije bilo nijedne kulturne, društvene ili humanitarne institucije potkraj 18. i u 19. stoljeću koju nije podržavao ili potaknuo Maksimilijan Vrhovac.

Zagrepčani ga pamte po Maksimiru

Koncem 18. stoljeća biskup Maksimilijan Vrhovac donio je odluku da se Maksimir uredi u duhu perivojne arhitekture romantizma. Zahvaljujući tome, u 19. stoljeću započinje izgradnja javnoga perivoja u Maksimirskoj šumi. Ostvarenje tog projekta na oko 400 ha započinje kada Zagreb nema ni 8000 stanovnika, završava kada je broj stigao na 20000. Prostor se popunio plemenitim zelenilom, jezerima, kipovima, paviljonima, kolibama, stazama, mostovima, odmorištima, te kapelom i biskupskim ljetnikovcem. Vidikovac je kao najistaknutiji objekt u Maksimiru podignut 1843. godine prema projektima Franza Schüchta na brežuljku koji dominira južnim dijelom perivoja.

FOTO: digitalna.nsk.hr

U neposrednoj blizini Vidikovca nalazi se Švicarska kuća. Prizemlje je bilo namijenjeno lugaru, prvi kat služio je biskupu Hauliku kao salon.

Ljetnikovac – stara biskupska ljetna rezidencija – visoka je prizemnica podignuta 1840. u klasicističkom skladu. Nalazi se na blagoj uzvisini, nekada usred prostrana i obojenim letvicama ograđena cvjetnjaka.

Svojom veličinom i kulturološkim odnosom prema prirodi Maksimir predstavlja postignuće u europskim razmjerima.

U potresu 1880. godine srušen je nadvratnik, pa je cijela kompozicija postala jednostavnijom. 1914. godine maksimirski portal dobiva današnji oblik. Iznova je uspostavljen nadvratnik, a natpis Jurjevac zamjenilii su stihovi iz Gundulićeve Dubravke.

Vrhovac u hrvatskoj povijesti

Maksimilijan Vrhovac je u hrvatskoj povijesti najpoznatiji kao jedan od idejnih začetnika hrvatskoga narodnoga preporoda. Njegova se prosvjetiteljska usmjerenost odrazila u njegovu neumornom prikupljanju nacionalnog blaga i širenju knjige u Hrvatskoj. Zalagao se za razvoj znanosti i promicanju „kulture svega naroda“. Čak je objavio svoju „poslanicu o prikupljanju narodnog blaga“ 1813. godine.

Izvori:

  • Hrvatska akademija umjetnosti i znanosti (2009). Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne. Hrvatska i Europa, svezak IV. Zagreb: Školska knjiga.
  • zg-nadbiskupija.hr

Marta Čagalj

Studentica sociologije koja se u slobodno vrijeme bavi pisanjem i čitanjem na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *