fbpx

Marko Marulić: Otac hrvatske književnosti, humanist europskog dometa, klasik kršćanske književnosti

Marko Marulić: Otac hrvatske književnosti, humanist europskog dometa, klasik kršćanske književnosti

Trg Marka Marulića smješten je u samom srcu Zagreba, a omeđuju ga Botanički vrt i Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića. Na Trgu Marka Marulića nalazi se Hrvatski državni arhiv, a Marulićev trg zajedno s Trgom Nikole Šubića Zrinskog, Trgom kralja Tomislava, Trgom dr. Ante Starčevića, Trgom Josipa Jurja Strossmayera, Trgom Republike Hrvatske i Trgom Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića čini Lenuzzijevu ili Zelenu potkovu.

Svaki trenutak najavljuje vječnost

Marko Marulić jedan je od najvećih hrvatskih književnika, koji je ostavio vječni trag u hrvatskoj književnosti te pridonio bogatstvu njene šarolike povijesti. Rodio se 18.8.1450. godine, a korijene vuče iz splitske plemićke obitelji, koja je imala razne varijacije prezimena Pecinić, Pecenić, Picinić ili Pečenić te se od 15. st. počela nazivati Marulus ili de Marulis. Ne znajući mnogo o njegovu životu, ne može se sa sigurnošću opisati njegov tijek školovanja, no pretpostavlja se da je, nakon pohađanja humanističke škole u Splitu, studirao pravo u Padovi. U Splitu je obnašao razne gradske dužnosti poput egzaminatora i suca, a evidentirano je kako je bio i prokurator plemića, zastupnik članova obitelji i izvršitelj oporuka te se bavio trgovinom. Uz F. Božićevića, T. Nigera, J. Cipika, A. Alberta, D. i J. Papalića, J. i F. Martinčića bio je dio splitkog humanističkog kruga, u kojem je, zbog svog književnog rada, postao središnja ličnost.

Doprinos razvoju književnosti mijenja život

Marulić je svoja književna djela pisao na trima jezicima: latinskom, hrvatskom i talijanskom. Djela u prozi i sithu, propovijedi, dijalozi, priče, pisma, poeme, epovi, kraće pjesme, kompendiji i zbornici uputa za praktičan kršćanski život i moralno-teološke i kulturno povijesne rasprave obuhvaćaju njegovu bogatu književnu ostavštinu.

Znatan broj djela napisao je na latinskom, od kojih veći dio čine prozni spisi, no ne zanemarivi su i njegovi kraći spisi, od kojih su sačuvana 3 pisma i 2 soneta, i njegov značajan opus na hrvatskom. Prozni spisi ponajviše, ali i ostala djela, prožeti su religiozno-poučnim, moralističkim i teološkim sadržajem, budući da su mu glavni književni uzori bili Biblija, patristika i klasična antika. Pokret u Katoličkoj crkvi, drugim nazivom devotio moderna, koji je nastao u Nizozemskoj i naglašavao unutarnju pobožnost, preziranje svijeta i nasljedovanje Krista u muci i poniznosti, uvelike je utjecao na njegov svjetonazor.

Pisac svjetskog glasa stvara nezaboravna djela

Djelo zbog kojeg je Marulić postao prvim hrvatskim piscem svjetskog odjeka je djelo Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca, ili Institucija. Ova se zbrika poučnih priča i anegdota iz Starog i Novog zavjeta i života svetaca, zbog poglavlja koji govori o ponekad dopuštenoj uporabi laži, našla na popisu zabranjenih knjiga. Marulićevo najznačajnije moralno-teološko djelo, Evanđelistar, rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici namijenjena ponajprije svećenicima i redovnicima, u kojoj Marulić koristi tri bogoslovne kreposti, odnosno vjeru, nadu i ljubav. Rasprava u kojoj tumači Kristov život i, oslanjajući se na starozavjetne proroke, usprkos Židovima, dokazuje da je on obećani Mesija naziva se O poniznosti i slavi Kristovoj. Sličnih obilježja su i propovjednički priručnik Pedeset priča, propovijed O Kristovu posljednjem sudu te leksikonski priručnik Starozavjetne ličnosti.

Povijest je puna priča

Marulić se u mnogim djelima bavio i poviješću, osvrćući se na osmanska osvajanja i razjedinjenost kršćanske Europe te opisivao tegobe koje su snašle domovinu. Koliko ga zanimala povijest i koliko je poznao antiku najbolje vidimo u spisu Tumač uz natpise starih, u kojem je prikupio i protumačio 142 natpisa s Apeninskog poluotoka i s istočne obale Jadrana. Podatke koje je prikupio o životu sv. Jeronima predočava nam u djelu Životopis sv. Jeronima, u kojem dokazuje da je njegov omiljeni svetac rodom iz hrvatskih krajeva. Poslanica papi Hadrijanu VI. o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana opisuje tursku opasnost, težak položaj u kojem se Hrvatska nalazila te pomoć koju je Marulić zatražio od pape.

Vjera daje snagu identitetu

Najbolji i najvažniji biblijski ep hrvatskog, ali i europskog humanizma, je djelo Davidijada, u kojem Marulić pjeva o junačkim djelima židovkog kralja Davida. Djelo alegorijskog tumačenja pronađen je i tiskan tek u 20. stoljeću. Marulić piše i kraće latinske pjesme, među kojima se ističu duhovne pjesme Himan Bogu i Marulićev najobjavljeniji tekst Pjesma pouci Gospodina našega Isusa Krista koji visi na križu te se svojom vrsnoćom izdvajaju satirični epigrami i dvije elegije o starosti. U djelu Dijalog o Herkulu kojega su nadvisili Kristovi štovatelji Marulić putem dijaloga glavnih likova tematizira odnos kršćanskih autora prema mitološkim sadržajima.

View this post on Instagram

OBLJETNICA ROĐENJA MARKA MARULIĆA Marko Marulić (18. kolovoza 1450. – 5. siječnja 1524.), hrvatski književnik i humanist, danas se smatra ocem hrvatske književnosti. Svojim literarnim ostvarenjima promovirao je kršćanske moralne vrijednosti u duhu kršćanskog humanizma. Najpoznatije mu je djelo spjev Judita, ujedno i prvo književno djelo tiskano na hrvatskom jeziku, kojim zagovara hrabrost i vjeru u Boga kao načela kojih se treba pridržavati u vremenima opterećenima turskim osvajanjima. Meštrovićev spomenik svečano je otkriven 1925. godine, obilježavajući 400. obljetnicu Marulićeve smrti. Meštrović je uvijek promišljao smještanje spomenika u urbani prostor, vodeći računa o vizuri kipa. Za ambijent odabire živopisan gradski trg uokviren kasnorenesansnom palačom Milesi koja njegovu spomeniku daje svečanu kulisu. No, isto tako ne zazire od toga da ga postavi u središte gradske vreve pored štandova s voćem (otuda naziv Voćni trg, koji se i danas kolokvijalno koristi), gdje će renesansni književnik postati „familijaran sa onim pukom u čijem je jeziku pisao verse“. (Izvor: Zorana Jurić Šabić "Meštrovićev znak u Splitu") SPOMENIK MARKU MARULIĆU Autor: Ivan Meštrović Mjesto i vrijeme nastanka: Zagreb, 1924. bronca, 255 x 80 x 80 cm postavljen 1925. Lokacija: Trg braće Radić 5 📷 Zoran Alajbeg ©️ Muzeji Ivana Meštrovića #muzejiivanamestrovica #ivanmestrovic #markomarulic #split #monument #sculpture #sculptor #art #arthistory #attraction

A post shared by Muzeji Ivana Meštrovića (@muzejiivanamestrovica) on

Dragocjeni biser izuzetnog značenja za hrvatsku kulturu

Daleko najveću pažnju u Marelićevu opusu zadobiva Judita, prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku, koji iznosi obradu starozavjetne pripovijesti o hrabroj udovici Juditi koja spašava rodni grad. Kada je zapažena izvan hrvatskih granica, Judita se prevodi na mnoge strane jezike te je, zahvaljujući obradi na narodnom jeziku, zanimljiva pojava i u europskoj renesansnoj epici. Iz hrvatskog opusa izdvaja se još i biblijska poema Suzana, nastala odmah nakon Judite, u kojoj se ističe opis Joakimova vrt, i domoljubna pjesma Molitva supotiva Turkom. Proznih je djela na hrvatskom sačuvano vrlo malo, a izgubljena djela poznata su samo po naslovu.

Izvori:

Marija Tomić

Studentica hrvatskog latiniteta i kroatologije na Hrvatskim studijima. Slobodno vrijeme provodim opuštajući se uz dobru glazbu i dobre ljude.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *