fbpx

Marko Marulić: Otac hrvatske književnosti i humanist europskog dometa

Marko Marulić: Otac hrvatske književnosti i humanist europskog dometa

Trg Marka Marulića smješten je u samom srcu Zagreba, a omeđuju ga Botanički vrt i Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića. Na Trgu Marka Marulića nalazi se Hrvatski državni arhiv, a Marulićev trg zajedno s Trgom Nikole Šubića Zrinskog, Trgom kralja Tomislava, Trgom dr. Ante Starčevića, Trgom Josipa Jurja Strossmayera, Trgom Republike Hrvatske i Trgom Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića čini Lenuzzijevu ili Zelenu potkovu.

Svaki trenutak najavljuje vječnost

Marko Marulić jedan je od najvećih hrvatskih književnika, koji je ostavio vječni trag u hrvatskoj književnosti te pridonio bogatstvu njene šarolike povijesti. Rodio se 18. kolovoza 1450. godine u Splitu, gdje je i umro 5. siječnja 1524. godine, a pokopan je u splitskoj crkvi sv. Frane. Korijene vuče iz splitske plemićke obitelji, koja je imala razne varijacije prezimena Pecinić, Pecenić, Picinić ili Pečenić, a od 15. st. počela se nazivati Marulus ili de Marulis. Budući da se ne zna mnogo o njegovu životu, ne može se sa sigurnošću opisati tijek njegova školovanja, no pretpostavlja se da je, nakon pohađanja humanističke škole u Splitu, studirao pravo u Padovi.

U Splitu je obnašao razne gradske dužnosti poput egzaminatora i suca, a evidentirano je kako je bio i prokurator plemića, zastupnik članova obitelji i izvršitelj oporuka te se bavio trgovinom. Uz Franju Božićevića, Tomu Nigera, Jerolima Cipika, Nikolu Albertija, Dminu i Jerolima Papalića, Jerolima i Franju Martinčića bio je dio splitskog humanističkog kruga, u kojem je, zbog svog književnog rada, postao središnja ličnost.

Split. Izvor: Pixabay

Doprinos razvoju književnosti upotpunjuje živote ljudi

Marulić je svoja književna djela pisao na trima jezicima: latinskom, hrvatskom i talijanskom. Djela u prozi i sithu, propovijedi, dijalozi, priče, pisma, poeme, epovi, kraće pjesme, kompendiji i zbornici uputa za praktičan kršćanski život i moralno-teološke i kulturno-povijesne rasprave obuhvaćaju njegovu bogatu književnu ostavštinu. Premda se naziva ocem hrvatske književnosti, 80% djela napisao je na latinskom, od kojih veći dio čine prozni spisi, no ne zanemarivi su i njegovi sonetni kraći spisi, koje je pretežito pisao na talijanskom, od kojih su sačuvana 3 pisma i 2 soneta, i njegov značajan opus na hrvatskom.

Prozni spisi ponajviše, ali i ostala djela, prožeti su religiozno-poučnim, moralističkim i teološkim sadržajem, budući da su mu glavni književni uzori bili Biblija, patristika i klasična antika. Pokret u Katoličkoj crkvi, nazvan moderna pobožnost ili devotio moderna, koji je nastao u Nizozemskoj i naglašavao unutarnju pobožnost, preziranje svijeta i nasljedovanje Krista u muci i poniznosti, uvelike je utjecao na njegov svjetonazor, a ujedno i na tematiku književnih djela. Koliko je svojim djelovnjem pridonio domovini i koliko je bio velik čovjek, možemo vidjeti i po tome što je upravo njegov portret završio na novčanici od 500 kuna.

Marulić. Izvor: Ljetopis društva hrvatskih književnika u Zagrebu za 1900-1903. (Wikipedia)

Pisac svjetskog glasa stvara nezaboravna djela

Djelo zbog kojeg je Marulić postao prvim hrvatskim piscem svjetskog odjeka i koje je bilo prvi hrvatski bestseler je djelo na latinskom Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca, ili Institucija (De institutione bene vivendi per exempla sanctorum). Ova se zbirka poučnih priča i anegdota iz Starog i Novog zavjeta i života svetaca, zbog poglavlja koji govori o ponekad dopuštenoj uporabi laži, našla i na Popisu zabranjenih knjiga.

Marulićevo najznačajnije latinsko moralno-teološko djelo, Evanđelistar (Evangelistarium), rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici namijenjena ponajprije svećenicima i redovnicima, u kojoj Marulić koristi tri bogoslovne kreposti, odnosno vjeru, nadu i ljubav. Rasprava u kojoj tumači Kristov život i, oslanjajući se na starozavjetne proroke, usprkos Židovima, dokazuje da je on obećani Mesija naziva se O poniznosti i slavi Kristovoj (De humilitate et gloria Christi).

Sličnih obilježja su i propovjednički priručnik Pedeset priča (Quinquaginta parabolae), propovijed O Kristovu posljednjem sudu (De ultimo Christi iudicio) te leksikonski priručnik Starozavjetne ličnosti. Marulića se smatra tvorcem riječi psihologija, budući da je prvi put upotrijebio termin psihologija u djelu (poznatom samo po naslovu) Psihologija o temelju ljudske duše (Psichiologia de ratione animae humanae).

Evanđelistar, naslovnica iz 1571. godine. Izvor: Wikipedia

Povijest je puna priča

Marulić se u mnogim djelima bavio i poviješću, osvrćući se na osmanska osvajanja i razjedinjenost kršćanske Europe te opisivao tegobe koje su snašle njegovu domovinu. Koliko ga je zanimala povijest i koliko je poznavao antiku, najbolje vidimo u spisu Tumač uz natpise starih (In epigrammata priscorum commentarius), u kojem je prikupio i protumačio 142 natpisa s Apeninskog poluotoka i s istočne obale Jadrana.

Podatke koje je prikupio o životu sv. Jeronima predočava nam u djelu Životopis sv. Jeronima (Vita divi Hieronymi), u kojem dokazuje da je njegov omiljeni svetac rodom iz hrvatskih krajeva.

Poslanica papi Hadrijanu VI. o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana opisuje tursku opasnost, težak položaj u kojem se Hrvatska nalazila te pomoć koju je Marulić zatražio od pape.


Sveti Jeronim, Marulićev omiljeni svetac. Izvor: Wikipedia

Vjera daje snagu identitetu

Najbolji i najvažniji biblijski ep hrvatskog, ali i europskog humanizma, jest djelo Davidijada  (Davidias), u kojem Marulić pjeva o junačkim djelima židovskog kralja Davida. Djelo alegorijskog karaktera tiskano je tek u 20. stoljeću. Marulić piše i kraće latinske pjesme, među kojima se ističu duhovne pjesme Himan Bogu (Hymnus ad Deum) i njegov najobjavljivaniji tekst, koji ima više od 80 izdanja u izvorniku i prijevode i adaptacije na čak 7 jezika, Pjesma pouci Gospodina našega Isusa Krista koji visi na križu (Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in Cruce).

Svojom se vrsnoćom, ali i tematikom koja djelomično odudara od ostalih djela, izdvajaju satirični epigrami, poslanica Božićeviću iz Nečujma, i dvije elegije o starosti. U djelu Dijalog o Herkulu kojega su nadvisili Kristovi štovatelji (Dialogus de Hercule a Christicolis superato) Marulić kroz dijalog glavnih likova tematizira odnos kršćanskih autora prema antičkim mitološkim sadržajima.


Davidijada, prva stranica rukopisa iz 1517. godine. Izvor: Wikipedia

Dragocjeni biser izuzetnog značenja za hrvatsku kulturu

Daleko najveću pažnju u Marulićevu opusu zadobiva Judita, prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku, koji iznosi obradu starozavjetne pripovijesti o hrabroj udovici Juditi koja spašava rodni grad. Kada je zapažen izvan hrvatskih granica, ep Judita se prevodi na mnoge strane jezike te je, zahvaljujući obradi na narodnom jeziku, zanimljiva pojava i u europskoj renesansnoj epici.

Iz hrvatskog opusa izdvaja se još i biblijska poema Suzana, nastala odmah nakon Judite, u kojoj se ističe opis Joakimova vrta, i domoljubna pjesma Molitva supotiva Turkom. Proznih je djela na hrvatskom sačuvano vrlo malo, a izgubljena djela poznata su samo po naslovu.

Izvori:

Marija Tomić

Marija Tomić

Studentica hrvatskog latiniteta i kroatologije na Hrvatskim studijima. Slobodno vrijeme provodim opuštajući se uz dobru glazbu i dobre ljude.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *