fbpx

Matija Mrazović: Publicist, političar i najtužniji zagrebački gradonačelnik

Matija Mrazović: Publicist, političar i najtužniji zagrebački gradonačelnik

U samom centru našeg glavnog grada nalazi se jednosmjerna ulica Matije Mrazovića. Ona je jedna od najkraćih ulica Donjeg grada, a spaja Petrinjsku ulicu s Palmotićevom ulicom. Paralelno s njom nalazi se Boškovićeva ulica na sjeveru te ulica Pavla Hatza na jugu. Sigurno ste barem jednom prošli ovom ulicom u šetnji gradom, no znate li tko je Matija Mrazović? Čime se on bavio i kakav je trag ostavio u našoj povijesti? Ako ne znate ili niste sigurni, upoznajte ga u nastavku.

Odrastanje na selu, a škole je izučio u Zagrebu

Matija Mrazović rodio se u selu Visoko podno Kalnika 1824. godine. Nakon završetka Klasične gimnazije u Zagrebu upisuje studij prava na Pravnom fakultetu. Poslije studija radio je kao odvjetnički pripravnik pri banskoj vladi, a 1850. godine otvara svoj odvjetnički ured. 

U braku s Barbarom Mrazović (rođena pl. Dutković) dobio je dva sina, Ladislava i Radovana, te kći Stanku (udana Šverljuga) poznatu po svom domoljublju i humanitarnom radu.

O životu Stanke Šverljuge pisala je Marija Jurić Zagorka u časopisu Ženski list
izvor: Portal starih hrvatskih novina NSK

Vrsni publicist i istaknuti političar

Osim radom u odvjetništvu, isticao se političkim člancima koje je objavljivao u Gajevim Novinama horvatsko-slavonsko-dalmatinskima te u časopisima Pravnik i Pozor. Svoju političku djelatnost razvio je sudjelovanjem na hrvatskim saborima 1861. godine i od 1865. do 1867. godine kao član, i jedan od osnivača, Narodne stranke. Godine 1880. napustio je Narodnu stranku i osnovao Neovisnu narodnu stranku.  

Pogled na Mrazovićevu ulicu iz Petrinjske ulice
izvor: Google Street View

Najtužniji zagrebački gradonačelnik

Zahvaljujući svom političkom radu u veljači 1879. godine Mrazović je izabran za zagrebačkog gradonačelnika. Nažalost, u drugoj godini njegova mandata, točnije 9. studenog 1880. godine, Zagreb je pogodio razoran potres koji je nanio veliku štetu tadašnjem zagrebačkom stanovništvu i građevinama.

Grad je osnovao Povjerenstvo, na čelu s Mrazovićem i književnikom Augustom Šenoom, koje je ustvrdilo da je potres najveću štetu nanio katedrali u kojoj se srušio svod nad svetištem, a osim toga oštećene su i kaptolske kurije, franjevački samostan, Crkva sv. Katarine, Kamenita vrata, Isusovački samostan, Popov toranj, Crkva sv. Marka te mnoge druge javne zgrade.

Ne treba izostaviti ni 1758 oštećenih privatnih kuća, od kojih je 947 vrlo teško oštećeno. Povjerenstvo je zaključilo da u cijelom Zagrebu nema nijedne kuće na kojoj se ne bi vidjela šteta od potresa.

Oštećena unutrašnjost Zagrebačke katedrale u potresu 1880. godine
fotografija Ivan Standl

No, grad se polako obnavljao, a brzoj normalizaciji života zasigurno je doprinio gradonačelnik Mrazović, zahvaljujući svojim  organizacijskim sposobnostima i ljubavi prema gradu kojeg je vodio. Istaknuo se u poboljšanju komunalnih uvjeta grada te angažiranju građevinskih radnika iz okolice Zagreba i iz susjedne Slovenije i Austrije kako bi se što prije obnovili stambeni, ali i kulturni objekti. Među značajnija ostvarenja ubraja se dovršenje izgradnje palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Zrinjevcu koja je useljena 1881. godine. 

Mrazovićev trag u povijesti

Mrazovićev mandat gradonačelnika završio je 1881. godine kada se zbog bolesti odrekao te časti. Ubrzo je okončao i svoj politički rad, a preminuo je u Zagrebu 1896. godine. Pokopan je na groblju Mirogoj uz velike počasti. Iako nosi nesretnu titulu najtužnijeg zagrebačkog gradonačelnika, Mrazović je svojim predanim radom zaslužio da jedna zagrebačka ulica nosi njegovo ime. I baš kako njegova ulica spaja Petrinjsku i Palmotićevu ulicu, tako se u njegovu djelu spaja ljubav prema domovini i ljubav prema svome narodu.

Izvori:

  • Enciklopedeija.hr
  • Muzej grada Zagreba
  • Subotički glasnik

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *