fbpx

Matija Petar Katančić: Nezaobilazno ime u izgradnji moderne hrvatske arheologije

Matija Petar Katančić: Nezaobilazno ime u izgradnji moderne hrvatske arheologije

Kratka je ovo ulica koja spaja Gajevu ulicu sa Zrinjevcem. Dobila je ime po hrvatskom književniku i franjevcu, autoru prvog tiskanog prijevoda Biblije na hrvatski, Matiji Petru Katančiću. Sigurno su mnogi od vas barem jednom čuli za Katančića, no sada imate priliku saznati i nešto više o njegovom utjecaju na hrvatsko društvo, kulturu i znanost.

Život i školovanje do odlaska u Zagreb

Poznati hrvatski klasicistički pjesnik,povjesničar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, franjevac, geograf i latinist Matija Petar Katančić rodio se u Slavoniji u gradu Valpovu 12. kolovoza 1750. godine.Svoje školovanje započinje u osnovnoj školi u Valpovu, potom pohađa gimnaziju u Pečuh te u Budimu, Baji i Segedinu. Zaređuje su u red franjevaca 1771. godine u Beču gdje mijenja svoje ime u novo redovničko ime Petar, a za svećenika je zaređen 1775. godine u Đakovu.

Izvor: vlastita arhiva

Nastavlja studij filozofije i teologije od 1772. do 1778.godine na franjevačkom Generalnom učilištu prvog razreda u Osijeku. Tamo su Iso Velikanović, Josip Pavišević i Marijan Lanosović pratili njegov napredak i usmjeravali njegov zanos prema pjesništvu, antici, jeziku i povijesti Panonije.  Nakon studija odlazi u Beč na Filozofski fakultet gdje je od 1778. do 1779. godine slušao predavanja iz humanistike.

U budimskom samostanu od prijatelja dobiva poticaje za pisanje pjesama prigodnica, a interes za dublje poznavanje historiografije može zahvaliti Josipu Jakošiću te tako započinje proučavati povijesna, književna i epigrafska djela i izvore. Nakon povratka u Osijek postao je gimnazijski profesor 1779. godine i predavao je retoriku, poetiku, grčki jezik do 1788. godine.

Od Zagreba do Pešte i Budima

Ne želeći predavati na njemačkom jeziku, Katančić odlazi  1788. godine u Zagreb gdje je radio na  Kraljevskoj akademiji znanosti, a godinu dana kasnije postaje profesor gramatike. Često je odlazio iz Zagreba na mnoga istraživanja ostataka hrvatskih gradova iz rimskog doba te je objavljivao povijesno-arheološke rasprave i vodio zapaženu polemiku o Ščitarjevu s Andrijom Blaškovićem, svojim prijateljem. Djeluje u krugu brojnih književnika i znanstvenika te tada piše svoje najpoznatije djelo Jesenski plodovi. Napisao je i  zbornik geografskih rasprava Ogled filologije i geografije Panonaca i posvetio ga svojim prijateljima znanstvenicima, književnicima i svećenicima.

Nakon što je otkrio jakobinsku zavjeru Ignjata Martinovića, bio je prisiljen napustiti profesorsko mjesto u Zagrebu. Odlazi u Peštu gdje postaje profesor starina, arheologije i numizmatike. No godine 1798. otvoren je slučaj Katančić za koji budimpeštanska arhivska građa potvrđuje da je Katančić kao mentalno neizlječiv i trajno radno nesposoban maknut s Fakulteta i mjesta kustosa knjižnice Sveučilišta. Nakon toga bio je prisiljen moliti mirovinu pod uvjetom da trajno ostane u Pešti te da Sveučilištu preda sve svoje znanstvene radove.

Mirovinu od 1800. godine provodi u franjevačkom samostanu Provincije sv. Marije u Pešti, zatim u središnjem samostanu Provincije sv. Ivana Kapistrana u Budimu. Do kraja svog života nije izlazio iz tog samostana niti je sudjelovao u javnosti. Pokopan je 1825. godine u grobnici budimskog samostana sv. Stjepana Prvomučenika.

Rad i značaj

Najznamenitije njegovo djelo za Hrvate je prijevod Svetog Pisma s latinskog na hrvatski.

Katančić je i kao filolog imao veliki značaj za Hrvate obogativši hrvatsku leksikografiju prvim hrvatskim semantičko-etimološkim rječnicima, hrvatsko-latinskim Pravoslovnikomi latinsko-hrvatskim rječnikom Etymologicon Illyricum. U ta dva rječnika pokreće teme o glagoljskoj baštini i paleografskim pitanjima o osobitostima općeslavenskog pisma u pisanim srednjovjekovnim spomenicima kod Hrvata.  Rječnici su ostali u rukopisnom obliku.

Bio je značajan i na polju histioriografije. Nastojao je dokazati etnički kontinuitet Hrvata sa starim Ilirima, pa je tako Ljudevitu Gaju skupa s Andrijom Blaškovićem i Jankom Bedekovićem dao podlogu za njegovo ilirstvo.

Napisao je i djelo o svom rodnom gradu Valpovu, monografiju Memoria Valpo.

Bista u Valpovu. Izvor: vlastita arhiva

U pjesničkom stvaralaštvu istaknuo se zbirkom Jesenski plodovi te nekoliko mađarskih, latinskih i hrvatskih prigodnih pjesama. Zbirka je napisana pod utjecajem klasicističke poetike i pjevanja po klasičnim metričkim uzorcima. Najboljim pjesmama se smatraju one koje su prožete mitološkim elementima. Prije hrvatskih pjesama iznio je kratku napomenu u kojoj objašnjava kako i hrvatske stihove treba graditi na osnovi kvantitete slogova, što je prva rasprava u povijesti hrvatske versifikacije.

U djelu Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike daje primjere iz hrvatske književnosti te se oslanja na vlastiti pojmovni sustav, u čemu je također začetnik hrvatske znanosti o književnosti.


Zbog primjene terenskih istraživanja te uporabe izvora njegova djela Drevni svijet i Stara geografija okolice Istre su među najvažnijima, a sam Katančić je nezaobilazno ime u izgradnji moderne hrvatske arheologije.

U knjizi O Istri i njenoj okolici piše o suodnosu, posuđenicama i podrijetlu slavenskih jezika što je bila prva ozbiljnija hrvatska poredbeno-filološka i dijalektološka rasprava. Bio je vrstan poetičar, graditelj jezika i nastavljač antičkog svijeta i kulture. Njegovi rukopisni rječnici, te prijevod Svetog Pisma, izniman su jezikoslovni prinos.

Njegova rukopisna ostavština čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Budimpešti, NSK i Arhivu HAZU u Zagrebu te u arhivima franjevačkih samostana u Budimu i Požegi.

Izvori:

  • Horvat, Josip, Kultura Hrvata kroz 100 godina, sv. 2, ČGP DELO, OOURGLOBUS, Zagreb, Ljubljana, 1980.
  • Marijanović, Stanislav Matija Petar Katančić, hrvatski leksikograf i paleograf  u: „Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnosti u kulturu“, vol. 26, br. 42-43-44, 1996.
  • Enciklopedija.hr
  • Naslovna fotografija: Facebook

Tvrtko Krpan

Student sam diplomskog studija hrvatskog latiniteta i povijest. U slobodno vrijeme bavim se praćenjem NBA lige i šetanjem uz Dravu kroz Belišćanske šume.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *