fbpx

Mia Čorak Slavenska: ‘Čista zvijezda na začaranom nebu plesa’

Mia Čorak Slavenska: ‘Čista zvijezda na začaranom nebu plesa’

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Ovog puta vodimo vas u svijet kazališta, svijet glazbe i plesa, svijet baleta. Upoznat ćemo se ili prisjetiti života i djela prve hrvatske primabalerine, koreografkinje i baletne pedagoginje Mije Čorak Slavenske. U tiskovinama je nazivana raznim laskavim titulama, primjerice remek-djelo ljudske mehanike, najljepšom balerinom svih vremena. Vrijeme je da saznate zašto je tome tako.

Ljubav prema baletu i glazbi od malih nogu

U veljači 1916. godine u Brodu na Savi (današnji Slavonski Brod) rođena je Mia Čorak. Otac joj je bio Milan Čorak cijenjeni ljekarnik, a majka Hedviga Palme-Čorak.

Mia se baletom počela baviti vrlo rano, u dobi od četiri godine u baletnom studiju zagrebačkog kazališta kod Jozefine Weiss i Margarete i Maksimilijana Fromana.

Pohađala je i glazbenu školu Muzičke akademije gdje je pet godina učila klavir kao glavni predmet. S dvanaest godina odlazi na usavršavanje u Beč, tamo uči klasični balet kod L. Duboisa, baletmajstora Bečke opere, i moderni ples kod Grete Kraus-Aranicki.

Svoju naobrazbu nastavila je u Parizu gdje je usavršavala klasični balet kod poznatih balerina Matilde Kšesinske, Olge Preobraženske i Ljubov Jegorove. Beletnu edukaciju usavršila je i studijem metode E. Cecchettija u New Yorku kod V. Cellija.

Zvijezda je rođena

Svoj prvi javni nastup Mia je imala sa samo šest godina, 1919. godine, na pozornici HNK u Zagrebu u operi Madame Butterfly, a tri godine poslije plesala je u baletu La Sylphide.

Nakon toga postaje dio repertoara zagrebačkog baleta, a 1928. godine i solistica. Tim nastupima stekla je naklonost publike te se odvažila prirediti samostalno Plesno veče Mie Čorak, 1928. godine u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda.

Od 1928. do 1933. godine, kao solistica baleta HNK,  postiže najveći uspjeh plešući ulogu Princeze u baletu Žar-ptica. Od 1933. godine prekinula je angažman u zagrebačkom kazalištu te karijeru nastavila izvodeći samostalne koncerte i gostovanja.

U samostalnim vodama

Od tada njen suradnik postaje pijanist Božidar Kunc, a stalni baletni partner Antun Vujanić. Zajedno s njima priredila je dva programa, Komorno veče Mia Čorak, Božidar Kunc, Antun Vujanić, 1933. i 1935. godine.

Do 1936. godine izvela je osam samostalnih plesnih koncerata. Osim što je plesala bila je i njihov koreograf i kostimograf. Repertoar tih koncerata sastojao se od klasičnih i modernih baletnih točaka. Nerijetko je u njih uključila i neke hrvatske skladatelje, poput J. Gotovaca, I. Tijardovića, B. Papandopula i dr.

U sezoni 1934/35. postaje primabalerina Baleta HNK.

Mia Čorak Slavenska

Godine 1936. nastupila je na prvom Međunarodnom plesnom natjecanju organiziranom u okviru Olimpijskih igara u Berlinu, gdje je osvojila prvu nagradu izvodeći devet plesova.

Od tog nastupa svom je imenu dodala nastavak Slavenska i od tada nastupa pod tim prezimenom.

Kako je kasnije govorila u intervjuima, njezino prezime Čorak u inozemstvu se vrlo teško izgovaralo, no dodatak novog prezimena vrlo je teško pao njezinu ocu, što joj, kako je i sama rekla, on nikada nije oprostio.

zadovoljna.hr

Diva svjetskog podija

Mijini nastupi samo su se redali. Godine 1937., zajedno s partnerom Vujanićem, ostvarila je velik uspjeh u pariskoj La Salle Playel, izvodeći plesove na glazbu F. Chopina, N. Rimskog Korsakova, zatim Gotovčeve Balkanske suite i Simfonijskog kola te Zajčeva Svatovca.

Nastupila je i u igranom baletnom filmu La Mort du Cygne (Smrt labuda) interpretirajući glavnu logu balerine Nathalie Karine.

S trupom Ballet Russe de Monte Carlo, bila je na turneji od 1938. do 1941. godine po Francuskoj, Engleskoj, Sjevernoj i Južnoj Americi i Kanadi.

Vodila je i vlastite trupe, Slavenska, Tihmar and Company i Slavenska Ballet Variante, s kojima je organizirala turneje po Sjevernoj i Srednjoj Americi te Kanadi.

Godine 1952. utemeljuje trupu Slavenska—Franklin Ballet s kojom postavlja balet A Streetcar Named Desire, kojeg su tiskovine proglasile prekretnicom u baletnoj povijesti.

Američki san

Od 1954. godine postaje primabalerina i u trupi Ballet Theatre , današnji American Ballet Theatre u predstavi Arabian Nights.

Iduće godine postala je i primabalerina Metropolitan opere u New Yorku, a od 1956. do 1958. godine bila je i umjetnički direktor i gostujuća balerina u Louisville Balletu.

Bavila se i koreografijom za dječji teatar u New Yorku, za kojeg je napravila glazbenu priču Peća i vukKopelija.

Od 1955. do 1960. godine nastupala je s trupama London Festival Ballet i Chicago Opera Ballet.

Nastupala je i na televiziji u programima National Broadcasting Company Spectacular kao gostujuća zvijezda u predstavama Show of Shows Maxa Liebmana, The Steve Allen Show, The Firestone Hour, The Ed Sullivan Show, The Bell Telephone Hour.

O Mijinom životu snimljen je dokumnetarni biografski film Mia, A Dancer’s Odyssey, koji je emitirao američki javni televizijski servis PBS u studenom 2014. godine, a scenarij potpisuje njena kći Maria.

Od 1958. do 1960. godine bila je umjetnički je direktor trupe Ballet Arts u Fort Worthu. Nastupala je i na Academy of Music u Brooklinu te u Bostonu.

Scenu je napustila 1963. godine.

Baletni edukator

Mia je radila i kao privatni baletni pedagog u New Yorku od 1960. do 1969. godine, a predavala je i na University of California u Los Angelesu te na California Institute of the Arts.

Mijin trag u povijesti

Mia je, otkad je napustila scenu 1963. godine, živjela u Americi gdje je i preminula u listopadu 2002. godine.

Što se tiče njenog traga u povijesti, on je zaista svjetskog razmjera, čime svjedoči činjenica da je uvrštena u deset najvećih svjetskih balerina svih vremena.

Od 2003. godine u Slavonskom Brodu se organiziraju Dani plesa Mije Čorak Slavenske njoj u čast, gdje nastupaju hrvatski nacionalni baletni ansambli, razne plesne skupine, održavaju se plesne radionice i dr.

Literatura:

  • Barbara Blasin, Igor Marković, Ženski vodič kroz Zagreb, Zagreb 2006.
  • Diana Šimurina-Šoufek, “Ples kao izazov života : memento slavnoj hrvatskoj balerini”, Matica : mjesečna revija za hrvatske zajednice u svijetu, God.55, Zagreb 2005.
  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Beli Zagreb Grad/Klara Halužan

Preporuka za čitanje i gledanje:

Maja Đurinović, Zvonimir Podkovac, Mia Čorak Slavenska, Zagreb 2004.

Dokumentarni igrani biografski film Mia, A Dancer’s Odyssey, (Maria Ramas, Kate Johnson), 2014.

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori