fbpx

Mijo Filipović: Čovjek koji nikad nije dobio adekvatnu pozornost javnosti, a osnovao je zagrebački ZOO

Mijo Filipović: Čovjek koji nikad nije dobio adekvatnu pozornost javnosti, a osnovao je zagrebački ZOO

Mijo pl. Filipović rođen je u drugoj polovici 19. st. u Brodu na Savi, kako se do 1934. godine zvao Slavonski Brod. Njegova je obitelj bila dobro situirana, a plemstvo je stekla zbog vojnih zasluga krajem 18. st. Filipović je osnovno i srednje obrazovanje, kako bi ga mi danas kategorizirali, stekao u rodnoj Slavoniji, a nakon toga je upisao i završio Vojno-tehničku akademiju u Hainburgu u austrijskom dijelu Monarhije gdje je stekao zvanje inženjera vodoprivrede.

Osnutak Zagrebačkog zbora (Velesajma)

Po završetku studija Mijo je prvo radio u austro-ugarskoj vojsci , a zatim je zbog ženidbe prešao u sigurniju civilnu službu Zemaljske vlade u Zagrebu. Tijekom tog službovanja zajedno s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Emilom Amrušem, sudjelovao u osnivanju Zagrebačkog zbora odnosno današnjeg Velesajama, na kojem je ujedno Mijo organizirao i prve gospodarske izložbe.

Prvi svjetski rat i zbivanja nakon njega 

Za Prvog svjetskog rata bio je mobiliziran te imenovan zapovjednikom flote na Istočnom bojištu. Nakon rata preuzeo je funkciju ravnatelja Direkcije za riječno brodarstvo u Beogradu, a poslije je radio i kao šef generalne inspekcije voda u Skoplju.

Po umirovljenju se vratio u Zagrebu, ali nije mirovao već je nagovorio zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslav Heinzela da mu dozvoli osnivanje Zoo-a. Heinzel pristaje i povjerava mu projekt njegova uređenja. U osnivaju zagrebačkog Zoo svoju ulogu su odigrali i banski savjetnik dr. Ivo Malin koji se smatra i pokretačem modernog gospodarstva na ovim prostorima, prof. dr. August Langhoffer, tadašnji ravnatelj Zoološkog muzeja u Zagrebu i ornitolog dr. Ervin Rössler.

Hrabro osnivanje Zoološkog vrtića

Najvažniju ulogu u osnivanju u praktičnom smislu imao je Mijo pl. Filipović. Naime, njegovom je zaslugom 27. lipnja 1925. osnovan Zoološki vrtić na Labuđem otoku usred prvog maksimirskog jezera. Vrtić je u tom trenutku imao samo tri sove i dvije lisice.

U prvo vrijeme otvaranja cijena ulaznica je iznosila jedan dinar. Teško je odrediti što je značio jedan dinar prosječnom čovjeku onog vremena iz današnje perspektive, ali ako je suditi prema tečajnoj listi iz 1925., odnos američkog dolara prema dinaru iznosio je oko 1: 56 što bi ukazivalo na neznatan iznos. Mijo Filipović je ovaj vrtić osnovano na svoju materijalnu odgovornost što je bio prilično hrabar potez.

Domišljanja kako do potrebnih sredstava 

Vrtić vrlo brzo prerasta u pravi Zoološki vrt s tristotinjak životinja te u njega već 1926. stižu leopardi i lavovi. Zagrebački je Zoološki vrt bio prvi u ovom dijelu Europe, a Filipović je bio njegovim prvim upraviteljem.

Kako bi Zoološki vrt učinio atraktivnijim te namakao potreban novac za nabavku novih životinja, u ljeto 1928. dio životinja je iz Maksimira prebacio na atraktivnu lokaciju u središtu grada, na ‘Jelačić placu’. Novac mu je bio prijeko potreban, ukoliko je vrt želio normalno funkcionirati i razvijati se.

Razglednica pavijana Štefeka (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreba Facebook)

Filipović je dogovorio sa svojim, očito dobrim, prijateljem arhitektom Ottom Pristerom da se životinje besplatno smjeste u njegovom velikom vrtu koji je bio odmah uz kuću položenu na južnoj strani Jelačićeva trga. Ovakvi potezi pokazuje da je Mijo morao biti iznimno dosjetljiv kako bi došao do sredstava. Kada se tome svemu pridodaju gradnje koje su tih godina bile poduzete Filipović je definitivno bio dobar menadžer koji je znao kako doći do potrebnih sredstava.

Pretvaranje vrtića u Zoološki vrt

Vrt se od svojih početaka širio, a s povećanjem broja životinja povećavao se i broj objekata unutar njega. Među novosagrađenim objektima posebnu vrijednost imaju oni izgrađeni po osnutku, a koji su dobili tijekom vremena status kulturno-povijesnih spomenika i prepoznatljivih simbola ne samo Zoo-a već i grada Zagreba.

Nastanak ključnih građevina za Mijine uprave govori o njegovim iznimnim sposobnostima planiranja. On je svoju dužnost obavljao do 1929., ali se kasnije u vrijeme Drugog svjetskog rada vratio kako bi spriječio propadanje Zoo-a te je imenovan privremenim odnosno kriznim upraviteljem, a na toj je dužnosti ostao sve do 1946. godine.

Prva faza

Povijest Zoološkog vrta grada Zagreba u 20. st. se grubo dijeli na tri glavne etape, a to su tridesete, pedeset i devedesete godine prošlog stoljeća pri čemu se u novom 21. st. može već prepoznati nova važna etapa u njegovom daljnjem razvoju.

Začarani dvori (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreba Facebook)

Najstarija građevina u vrtu se datira u davnu 1926. godinu. Ona nosi pomalo romantičan naziv Začarani dvori, a u njoj su nimalo romantično obitavali vukovi. Posebno mjesto u Zoo-u ima i tzv. i lavlji most s četiri kamena lava, a koji je svojom lavljom tematikom bio usko povezan sa mjestom gradnje mosta, a to je bilo u blizini lavlje nastambe koja je kasnije premještena na prikladniju lokaciju. Ovaj je most danas živi svjedok nekadašnje topografije vrta. Lavove je izradio akademski kipar Joza Turkalj u prvim godinama postojanja vrta.

Lavlji most (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreb Facebook)

Isti je kipar je izradio i poznate Egipćani visoke, više od 5 m, a koji su bili u potpunosti odraz ondašnje egiptomanije art décoa, umjetničkog pokreta koji je inspiraciju crpio, između ostalog i iz drevnog Egipta.

Radio u duhu egiptomanije iz doba art décoa (Izvor: Art Déco Facebook)

Od popularnih skulptura posebno mjesto ima i Napuljski ribar koji se datira u vrijeme kada Maksimir uređuje biskup Juraj Haulik. Skulpturu je u vrijeme Haulika izradio kipar Joseph Käschmann sredinom 19. st. Ona se svojom tematikom, ali i estetskim obilježjima u stilu klasicizma, idealno uklopila u ugođaj maksimirskog parka s jezerima.

Danas je u parku replika ove skulpture dok je original pohranjen u Muzeju grada Zagreba zbog oštećenja. Napuljski ribar je tijekom vremena promijenio mjesto stajanja te je danas postavljen na obalu prvog jezera.

Možete li prepoznati kome pripada cipelica? Hint, nije Pepeljuga 🙂

Gepostet von Zoološki vrt grada Zagreba am Mittwoch, 1. Februar 2017
Detalj Napuljskog ribara (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreba)

 Iz ovog početnog perioda je i nastamba za majmune izgrađena 1931. godine, a već u to vrijeme vrt je imao nekoliko vrsta majmuna. U tridesetim godinama Zoološki vrt je dosjetljivo do novca dolazio tako što su timaritelji povremeno sa životinjama odlazili u grad.

Druga i treća

Drugo razdoblje koje je ostavilo veći trag u izgledu Zoološkog vrta grada Zagreba je vezano uz sedamdesete godina. Tada je nastala Tropska kuća , a u vrt je tada, konkretno 1972., stigao i nilski krokodil koji je ujedno, danas, najstariji stanovnik zoološkog vrta, za kojega se procjenjuje da ima 70-ak godina.

[🦁 EDUKACIJA ❤]Znate li da nilski krokodil u našoj Tropskoj kući živi od njezina otvorenja 1972. godine?Vrsta je to…

Gepostet von Zoološki vrt grada Zagreba am Dienstag, 14. April 2020
Prilog o nilskom krokodilu (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreba Facebook)

U devedesetima koje su u hrvatskoj povijesti ostale ispisana ratnim zbivanjima u Zoološkom je započela nova velika obnova. Tada se grade nove nastambe, a dolazi i do dislokacije životinja koje nisu imale dovoljno životnog prostora za osiguranje kvalitetnog života zbog čega su preseljene u druge adekvatnije vrtove.

Najnovija faza

Najnovije razdoblje započinje u drugom desetljeću novog stoljeća kada započinje intenzivna obnova, poznata i kao Modernizacija faza 1. Ova nova faza obilježena je izgradnjom lavlje nastambe, a karakterizira ju prilično vjerna imitacija prirodnog ambijenta. Odličan primjer toga je upravo lavlja stijena koja pruža dojam savane.

Lavlja nastamba (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreba Facebook)

Nove brojne uloge zoološkog vrta

Zagrebački zoološki vrt je ne samo zoološki već i botanički vrt, a u njemu djeluje i oporavilište za divlje životinje. Kako bi sve funkcioniralo u njemu djeluje ekipa stručnjaka različitog profila od zoologa preko edukatora i timaritelja pa sve do nutricionista.

Tu se danas nastoji stvoriti životinjama što ugodniji životni prostor, a osim o njemu, računa se vodi i načinu hranjenju i stimulaciji životinja pa se redovito provodi obogaćivanje životnog prostora. U jeku zadnje modernizacije u središtu zoološkog vrta napravljen je Zebrin trg, a novina su i tzv. walk in nastambe.

Danas je tako iznimno popularna nastamba s lermurima koja je dio tematske cjeline Madagaskar, a koja omogućava druženje s ovim životinjicama.

Tematska cjelina Madagaskar (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreba Facebook)

Danas u zoološkom vrtu živi preko 370 životinjskih vrsta

Zoološki je vrt odigrao značajnu ulogu u formiranju identiteta glavnog grada Hrvatske. Danas u njemu živi preko tristo sedamdeset životinjskih vrsta i više od 8800 jedinki. Vrt zauzima 7 hektara Maksimirskog parka, a slovi za najljepšu gradsku zelenu oazu smještenu blizu središta grada što ga čini posebno atraktivnim.

Oaza s lopočima (Izvor: Sonja Kirchhoffer)

U skladu s razvojem Zoološkog vrta promjene ovdje možemo pratiti ne samo kroz promijene u arhitekturi i organizaciji prostora već i u zadacima i načinu funkcioniranja ove ustanove. Naime, Zoološki vrt se od mjesta izlaganja divljih životinja za zabavu i razonodu transformira u mjesto zaštite životinja, na kojem se naglašava važnost bioraznolikosti i održivog razvoja.

U njemu je i dalje prisutan zabavan element posjeta, ali on više nije primaran. Današnji Zoo je posvećen istraživanju i zaštiti životinja, ali ne samo na uskoj nacionalnoj već i na globalnoj razini. Ovi su vrtovi danas i mjesta koja u slučaju izumiranja pojedinih vrsta mogu poslužiti i kao rasadišta za vraćanje nestalih životinja u prirodu ili će u slučaju da tako nešto ne bude moguće njihovo postojanje biti nastavljeno u zaštićenim i kontroliranim okolnostima.

Novi objekt u planu izgradnje (Izvor: Zoološki vrt grada Zagreba Facebook)

Neadekvatna pozornost javnosti

Vratimo se sada ponovno našeg glavnom osnivaču zagrebačkog Zoo-a, Miji pl. Filipoviću koji je uz sve navedeno potaknuo i osnivanje Gradskog muzeja u Brodu na Savi krajem 19. st. Uz to je bio i strastveni filatelist i urednik Vijesti, Hrvatsko družtva inžinjera i arhitekata, koji je iza sebe ostavio niz članaka u raznim publikacijama.

Nažalost ovaj svestrani Brođanin nije dobio zasada adekvatnu pozornost javnosti pa ga nećete naći ni u svim enciklopedijskim popisima, niti se njegovom osobom netko podrobnije bavio, a što bi trebalo ispraviti.

Nekadašnji prostori Muzeja Brodskog Posavlja (Izvor: Muzej Brodskog Posavlja Facebook)

Mijo i njegova ostavština

Mijo iza sebe nije ostavio potomstva, ali je obilježio svoje vrijeme na drugačiji način. Možda nismo oduševljeni njegovom idejom osnivanja zoološkog vrta u ondašnjim uvjetima, ali njegovi brojni angažmani u cjelini svjedoče o osobi koja je imala brojne interese i vječito nemiran i očito praktičan duh, a koji je znao prepoznati prosperitetne projekte čije dalekosežne posljedice nije mogao ni sam predvidjeti. Mijo je tako iza sebe ostavio golemu ostavštinu koja je duboko utkana u tkivo suvremene Hrvatske i Zagreba. 

U Brodu još uvijek možete vidjeti njegovu rodnu kuću, na Šetalištu braće Radića, a koja je doživjela određene promijene u odnosu na svoj prvobitni izgled. To je katnica koja je zadržala baroknu kolonadu u prizemlju, a kao takva predstavlja vrijedan, ujedno i jedni primjerak ondašnje privatne arhitekture s trijemom. Ukoliko se nađete u Brodu na Savi, kako ja volim zvati ovaj grad, prošetajte šetalištem uz Savu jer nećete požaliti, a možda vas ova kuća vrati nakratko u prošlo vrijeme koje je u ovom dijelu gradskog trakta snažno prisutno.

Kuća Mije pl. Filipovića (Izvor: Google maps)
  • Literatura:
  • Jasna Šikić, FILIPOVIĆ, Mijo (Philippović, pl. Freudenberški), , Bibliografski leksikon, 1998.
  • Dokumentarni film: Zoološki vrt grada Zagreba, ur. Jasenka Haleuš, 2019.

Sonja

Sonja Kirchhoffer po vokaciji je povjesničarka koja radi u obiteljskom obrtu za restauraciju „Industrijska arheologija“. Iako ne radi, strogo gledano, u struci u stalnom je doticaju sa starim stvarima. Kako je zanima puno toga, starog i novog, kada stigne čita i piše, a slobodno vrijeme najviše uživa u ulozi ponosne mame i šetačice obiteljskih pasa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *