fbpx

Milan Šenoa: Pisac koji nije ostao u sjeni slavnoga oca

Milan Šenoa: Pisac koji nije ostao u sjeni slavnoga oca

Tog ljetnog dana, 2. srpnja 1869., u Svilarskoj ulici broj 1, današnjoj Preradovićevoj ulici, rodio se Milan Šenoa. Bio je prvo dijete Slave i Augusta Šenoe, jednog od hrvatskih najutjecajnijih književnika. Osnovnu školu i srednju Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu, a maturirao je 1887. godine. Upisuje povijest i geografiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1892., a doktorirao 1885. godine.

Izvor: Kuća Šenoa

Sklonost za radom je u genima

Po završetku studiranja radio je kao profesor geografije u Klasičnoj gimnaziji, današnjoj Gornjogradskoj,  skoro punih 20 godina. Od 1917. godine redoviti je sveučilišni profesor i voditelj katedre geografskih znanosti na Zagrebačkom sveučilištu. Poput oca Augusta Šenoe, paralelno s književnim radom i radom u Matici hrvatskoj, bio je urednik časopisa Vienac, a od 1922. do 1940. godine. predstojnik Geografskog zavoda.

Izvor: Matica hrvatska

Profesionalac u svom području

Objavio je velik broj znanstvenih djela, putopisa i članaka. Njih čak 50-ak iz područja geografije i antropogeografije, a neki od njih su: Rijeka Kupa i njeno porječje, Razvedenost istarskih i dalmatinskih otoka i Tipovi naših gradova. Napisao je i knjigu serije Moja Domovina u kojoj piše i o Plitvičkim jezerima. Uz djelovanje u znanstvenom području pisao je i pripovijetke, crtice, eseje, drame i životopise. U pripovijetke unosi regionalna obilježja.

Ljubav prema putovanjima usadio mu je otac koji ga je često vodio na putovanja i izlete

Milan Šenoa proputovao je Hrvatsku, Europu i Malu Aziju te propješačio put od Zemuna do Zagreba. O svojim putovanjima pisao je dnevnike i putopise, fotografirao i crtao. Neki od objavljenih putopisa su: Kraljica mora, Na dalekom sjeveru, Oko Italije i Na Jadranskom moru.

Zanimljiv je podatak da je Milan, kao član studentske delegacije i tamburaškoga društva Kola, otputovao u kolovozu 1889. na svjetsku izložbu u Pariz. Upravo na toj izložbi otvoren je Eiffelov toranj povodom 100. obljetnice Francuske revolucije. Sve o tom putovanju i događajima na njemu dvadesetogodišnji Milan piše u putopisu S pariške izložbe. Slične tematike je i putopis Pisma s milanske izložbe.  Mnoga njegova djela sačuvana su njegovim rukopisom.

Izvor: Impuls Portal

Milan je bio svjestan da nije lako stvarati nakon slavnog oca Augusta, ali mu definitivno nije bio u sjeni

Kroz književnost je putovao tihim koracima

Književno djelovanje počeo je novelom Njuta objavljenom u Viencu 1890. Nakon toga slijedi niz djela koja su i dramatizirana za kazalište. Napisao je i svoju verziju kraja očevog romana Kletva te izdaje biografiju Moj otac u kojoj, osim o povijesti obitelji, piše i o svojim sjećanjima na oca Augusta (koji je umro kada je Milanu bilo tek 12 godina). Pisao je povijesne romane i drame kao što je Kneginja Dora, pripovijesti poput Exodus, a autor je i desetak jednočinki i epa Robovi. Milan Šenoa bio je kazališni kritičar i feljtonist. Pisao je o zagrebačkim ljudima i događajima Zagreba, što je rezultiralo knjigom O Zagrebu koješta.

Izvor: Kuća Šenoa

U HNK-u su prikazane predstave po njegovoj povijesnoj drami Kneginja Dora, komediji Kako vam drago i tragediji Ban Pavao

Njegova prva komedija Kako vam drago u režiji Andrije Fijana ujedno je i njegovo prvo djelo koje je dramatizirano. U toj komediji iz 1893. Milan se ugledao na Shakespearea. Tako od njega preuzima naslov te djelomično karakterizaciju nekih likova.

Radnju je smjestio u Dubrovnik u 16. stoljeće, a interesantno je to da se među likovima pojavljuju Marin Držić, Cvijeta Zuzorićeva te njezin otac. Zanimljivo je to da je scenograf i kostimograf u izvedbi drame Ban Pavao bio je Milanov brat Branko Šenoa, hrvatski slikar, grafičar i povjesničar umjetnosti.

Uz to što je bio književnik bio je i prevodilac. Preveo je s engleskoga na hrvatski jezik Astronomija ili nauka o zvijezdama, djelo Josepha Normana Lockyera.

Uz sve to čime se bavio bio je i odličan crtač. Putujući često je znao crtati stare gradove, gradine i dvorce. Mnogi od njih su srušeni tijekom vremena. Tako kao dokaz da su postojali i kako su izgledali imamo u Milanovim crtežima.

Izvor: Kuća Šenoa

Obiteljski život

U veljači 1910. godine oženio se Verom Vencajz, kćeri odvjetnika Ivana Pavla Vencajza iz Ljubljane, s kojom se upoznao na ljetovanju u Kraljevici.  S njom je imao sina Zdenka. Prvih 19 godina zajedničkog života živjeli su u unajmljenom stanu u prizemlju zgrade Matice hrvatske na današnjem Strossmayerovu trgu. Obitelj Šenoa 1929. useljava se u vlastitu kuću u Ulici Ive Mallina 27 koju je Milan sam izgradio. Danas je ta kuća obiteljski muzej Kuća Šenoa.

Izvor: Narod.hr

Kuću je sagradio na mjestu gdje su nekada bili vinogradi i voćnjaci u koje bi u djetinjstvu s roditeljima odlazio na izlete.

Skoro poživio jedno stoljeće

Za razliku od svog oca Augusta, Milan Šenoa živio je duže. Umro je 16. studenog 1961. u Zagrebu s pune 92 godine života. Za sobom je ostavio bogatu arhivu djela, ali i obiteljsku kuću.

Izvori:

  • Kuća Šenoa
  • Nacional.hr
  • Narod.hr

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *