Milka Babović: Odlazak vrhunske sportašice i velikanke hrvatskog sportskog novinarstva

Milka Babović: Odlazak vrhunske sportašice i velikanke hrvatskog sportskog novinarstva

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Napustila nas je Milka Babović, sportska novinarka, atletska reprezentativka, komentatorica i urednica. Obilježila je rad hrvatskog sportskog novinarstva, dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad, mentorirala je mnoge sportske novinare, promicala sport i pobijala predrasude prema ženama, kako u sportu tako i u životu. U nastavku se prisjetite Milkina života i djela.

Obrazovanje i sport

Junakinja naše priče rođena je 1928. godine u Skoplju. Osnovnu školu završila je u Sarajevu, dok je srednju školu pohađala u Sarajevu i Rumi te je maturirala u Beogradu. U Zagreb dolazi 1948. godine, gdje je studirala kemiju na Tehnološkom fakultetu. Godine 1963. diplomirala je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu sport i tjelesni odgoj, hrvatski i njemački jezik.

Milka se sportom počela baviti već 1945. godine dok je boravila u Rumi. Šest godina kasnije, 1951. godine, postala je članica Akademskoga sportskog društva Mladost u Zagrebu. Bavila se atletikom te je bila reprezentativka i rekorderka u trčanju na kratke pruge (60, 100 i 200 m), 80 m prepone i sve štafete.

Godine 1953. bila je prvakinja Jugoslavije na 100 m, a na 80 m preko prepona nekoliko godina (1953., 1955-1958., 1961. i 1963. godine). Prvakinja je bila i u štafetama, točnije u štafeti 4 x 100 m (1951-1955., 1963. i 1965. godine) i u štafeti 4 x 200 m (1963. i 1965. godine). Milkin uspjeh bilježio se i van granica bivše države. Godine 1953. bila je svjetska studentska prvakinja u trčanju na 80 m preko prepona u Dortmundu, a 1957. godine u Parizu.

Tadašnji list Narodni sport (Sportske novosti) provodio je anketu, među sportskim novinarima, u kojoj je Milka čak tri puta birana za najbolju hrvatsku sportašicu, dok se 1953. i 1955. godine okitila titulom najbolje jugoslavenske sportašice.

Osnivačica sportske redakcije

Osim kao vrhunsku sportašicu Milku pamtimo kao legendarnu sportsku novinarku. Sportskim novinarstvom počela se baviti u zagrebačkom listu, koji ju je tri puta birao za najbolju hrvatsku sportašicu, Narodni sport 1949. godine. Osam godina kasnije, 1957. godine, prelazi na Radio Televiziju Zagreb gdje je postala prva sportska reporterka u Hrvatskoj, utemeljiteljica sportske redakcije i njena urednica. Posao urednice, s manjim prekidom, vješto je obavljala do 1975. godine.

Ljubav prema sportu, televiziji i pisanju

Bila je višegodišnja urednica emisije Telesport i pokretačica jutarnje tjelovježbe na televiziji u emisiji Vježbajte s nama.

Zajedno s Žuži Jelinek, u emisiji Porodica i domaćinstvo, organizirala je prvu modnu reviju u studiju koja se emitirala uživo. Sudjelovala je i u sportskom dijelu emisije Pionirski mozaik (Mendo i Slavica).

Objavljivala je tekstove u dječjem listu Smilje i bosilje u rubrici o sportu i tjelesnom odgoju u razdoblju od 1972. do 1981. godine. Također, surađivala je i u drugim listovima, primjerice u stručnom časopisu Povijest sporta gdje je bila dio uređivačkog odbora.

Sportska reporterka i komentatorica

Na spomen Milke Babović većina se sjeti njenog glasa. Razlog tome je njeno osebujno komentiranje umjetničkog klizanja, atletike, gimnastike, veslanja, skijaškog trčanja i  konjičkog sporta. Tu su i mnogobrojne reportaže i javljanja s mnogih sportskih događanja, primjerice s Olimpijskih igara u Rimu 1960. godine i sa ZOI u Sarajevu 1984. godine.

Napomenimo da je tijekom OI u Sydneyu 2000. godine sudjelovala u izradi sustava za praćenje petoboja, a za ZOI u Salt Lake City 2002. godine pomogla je u realizaciji sustava praćenja klizanja.

Pamtit ćemo ju i po njenoj strastvenosti, znatiželji i željom za učenjem

U biografiji Milke Babović upisano je i da je bila koautorica Hrvatske opće enciklopedije, točnije slova H i I.

Bila je dijelom organizacije kongresa Svjetske udruge sportskih novinara 1970. godine u Dubrovniku i 1978. godine u Splitu  

Osim toga, bila je višegodišnja predsjednica Sekcije sportskih novinara Društva novinara Hrvatske i u dva mandata članica Jugoslavenskoga olimpijskog komiteta.

Kao članica žirija sudjelovala je na festivalu sportskih filmova Zlatni prsten i u zabavnoj emisiji HRT-a Ples sa zvijezdama.

Uređivala je HRT-ov teletekst i pisala kolumnu Sportske zanimljivosti.

Pisala je i za časopis Zagreb moj grad gdje je od 2007. godine napisala preko 80 članaka iz područja sportske gradske povijesti i osoba koje su obilježile našu sportsku povijest. Primjerice,pisala je o Franji Bučaru, o Žarku Dolinaru, Borisu Hanžekoviću, Ivani Fischer i mnogim drugima.

Milka je sudjelovla i u pisanju knjiga za mlađe uzraste Mali sportaši, autora Vite Spasovića, gdje je pridonijela promociji sporta među mladima te sprečavanju uporabe droge među školskom djecom.

Milkin trag u povijesti

Milkin rad i cjeloživotna posvećenost ljubavi prema sportu, televiziji i pisanju nije ostala nezamjećena. Tu su nagrade i priznanja koje to potvrđuju.

Među njima izdvajamo nagradu za životno djelo Hrvatskog zbora sportskih novinara 1994. godine, nagradu Milan Grlović Hrvatskog novinarskog društva za iznimno ostvarenje 2004. godine i nagradu za životno djelo Franjo Bučar iz 2018. godine.

Gđa. Babović tijekom svoje karijere nastojala je i pobiti predrasude prema ženama u sportu (i životu). O ravnopravnosti spolova redovito je pisala, govorila, poticala rasprave, predavala u školama.

Poticala je i razvoj te kvalitetu tjelesne i zdravstvene kulture, bavljenje sportom i brigu o vlastitom tijelu.

I zato vam gđo Babović zahvaljujemo. Od vas ćemo učiti kako biti uporan, dosljedan, marljiv i kako uvijek treba svojim znanjem pomoći drugima. Ostavili ste neizbrisiv (ženski) trag u našoj povijesti.

Izvori

Hrvatski biografski leksikon online

Hrvatska enciklopedija online

“Preminula legendarna Milka Babović”, HRT, pristup 26.12.2020.

Naslovna foto: Pixabay

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori