fbpx

Miroslav Krleža: Legendarni književnik čija će djela još dugo biti aktualna

Miroslav Krleža: Legendarni književnik čija će djela još dugo biti aktualna

Na današnji dan 1893. godine rodio se Miroslav Krleža, jedan od najvećih hrvatskih književnika svih vremena i simbol intelekta bivše Jugoslavije. 

U jugoslavenskoj kulturnoj povijesti, Krležino je djelo neusporedivo s bilo kojim drugim. Stavljajući naglasak na društvenu podijeljenost, Krleža je stvorio gotovo 200 autorskih knjiga, uključujući romane, drame i poeziju, koje su prevedene na više od 40 jezika. 

Buntovna narav krasila ga je još u školi

Rođen je u Zagrebu, u Dugoj ulici 5, današnjoj Radićeva ulica. Sa svojim se roditeljima često selio po različitim stanovima u Donjem Gradu i Kaptolu zato što mu je otac bio policijski službenik.

Do petog razreda niže gimnazije bio je odličan učenik. Međutim, iz nekog je razloga s petnaest godina popustio u učenju pa je bio poslan u Pečuh kako bi pohađao Mađarsku vojnu školu. Nakon završetka ove škole, 1911. godine, upisao je Mađarsku vojnu akademiju u Budimpešti. Ovdje nije uspio podnijeti vojničku disciplinu i njegova buntovna narav je često dolazila do izražaja, pa je zbog toga napustio Akademiju, a time je završeno njegovo školovanje. 

Balet Gospoda Glembajevi – HNK, Izvor: Facebook

U tom su periodu harali balkanski ratovi, pa je Krleža poželio pridružiti se srpskim vojnim snagama. No, ta mu se želja nije ostvarila jer je bio optužen za špijunažu i vraćen u Austro-Ugarsku, nakon čega je bio uhićen i poslan na ratište u Galiciju. Ovdje ga zdravlje nije poslužio, pa je umjesto na ratištu, mnogo vremena proveo po bolnicama. 

Nakon završetka rata, vratio se u Zagreb i ostao u njemu do kraja života

Ljevičarski stavovi provlače se kroz njegova djela

Po povratku kući s 24 godine, Krleža je objavio svoju prvu pjesmu. Početak bogatog književnog opusa obilježio je dramski tekst Legenda, koji je izašao 1914. Pridružio se Jugoslavenskoj komunističkoj partiji kada je formirana 1919.

Tijekom 1920-ih kazališta su počela prihvaćati Krležina dijela, a njegova je supruga Bela dobila stalan glumački angažman. Tako su njih dvoje postali prominentan umjetnički par, a njihov je dom na Tuškancu bio popularna postaja tadašnjeg zagrebačkog društvenog života.

Miroslav Krleža i supruga Bela, Izvor: Facebook

Tijekom svoje nevjerojatno plodne karijere, bio je urednik brojnih časopisa, poput Danas, Forum, Književna Republika, Plamen, i Pečat. Ove je pozicije često koristio ne bi li istaknuo svoje ljevičarske stavove te je zbog toga često bio kritiziran, a znao je dobiti i prijetnje smrću. 

Za vrijeme NDH, Krleža je uglavnom šutio. U to doba, zaštitu mu je pružao njegov prijatelj dr. Đure Vranešić, koji je u jednom trenutku bio ministar zdravlja, ali kasnije ga je likvidirala nova partizanska vlast.  

Miroslav Krleža i Josip Broz Tito, Izvor: Facebook

Prominentna figura jugoslavenske kulture

Nakon Drugog svjetskog rata, Krleža je postao jedan od obnovitelja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a bio je i utemeljitelj Leksikografskog zavoda koji danas nosi njegovo ime. 

To je bilo doba kad je Krleža ostvario veliki ugled, kao dio sustava u koji je iskreno vjerovao. Bio je jugoslavenski saborski zastupnik, potpredsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednik Saveza pisaca Jugoslavije. 1972. i 1973., Tito mu je dodijelio nekoliko nagrada za djela.

Nakon smrti predsjednika Tita, s kojim je bio usko povezan, i nakon smrti svoje supruge Bele u travnju 1981., Krleža je postao znatno depresivan. Preminuo je 29. prosinca 1981. na Gvozdu, gdje je njegov dom pretvoren u Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže.

Njegova dijela aktualna su i danas

U književnom opusu Miroslava Krleže možemo naći svega, od emocije do intelekta. Pisao je u svakakvim formatima, od beletristike i publicistike, do poezije, memoarske proze, putopisa, itd. 

Balet Gospoda Glembajevi – HNK, Izvor: Facebook

Njegovo najpoznatije djelo svakako je glembajevska trilogija U agoniji (1928.), Gospoda Glembajevi (1928.) i Leda (1932.). Ova priča o pohlepnim baronima i grofovima ostaje aktualna i gotovo stotinu godina kasnije, kao slika socijalno razorenog društva u kojem i danas živimo. 

Iz pera Miroslava Krleže izašao je i niz romana, među kojima je i Povratak Filipa Latinovicza (1932.). Smatra se prvim modernim cjelovitim romanom hrvatske književnosti. Struktura ovog romana je vrlo složena, iako nema klasičnu kompoziciju i priču. Što se tiče poezije, najistaknutija i najpoznatija Krležina zbirka pjesama je Balade Petrice Kerempuha (1936).

Rukopisna ostavština Miroslava Krleže čuva se većinom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Dijela Miroslava Krleže neki su od najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti svih vremena. Njegova kulturna djelovanja koja su bila ispred vremena, učinila su ga jednom od središnjih figura suvremene Hrvatske

On line ulaznice od danas u prodaji putem www.ulaznice.hr na linku…

Gepostet von festival_miroslav_krleza am Dienstag, 18. Juni 2019

Izvori: 

  • Wikipedia
  • Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  • Hrvatska Enciklopedija

Sara Miteva

Marketingašica koja obožava svoju profesiju. U slobodno vrijeme čita, piše, putuje, gleda filmove, bavi se trčanjem, i naravno voli Zagreb.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *