fbpx

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu tijekom jedne brakorazvodne parnice 22. rujna 1999. godine, u Hrvatskoj se svake godine na taj dan obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Ubojica je na sud došao s pištoljem, a nakon što je sutkinja izrekla da je brakorazvodna parnica zaključena, ubojica je izvadio pištolj i ubio svoju bivšu suprugu, njezinu odvjetnicu, sutkinju, a zapisničarku suda je teško ranio. Osuđen je na 40 godina zatvora, što je prva takva zatvorska kazna izrečena u Hrvatskoj, i kaznu bi trebao izdržavati do 2039. godine.

Datum spomendana odredio je Hrvatski sabor odlukom od 15. listopada 2004. godine, a u obrazloženju odluke koji je Vlada uputila Saboru navedeno je kako se u Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, a počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug, a iza njih slijedi otac žrtve ili njezina djeca.

Osnovni cilj Nacionalnog dana jest senzibiliziranje društva s problematikom nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira. Osim toga, nužno je osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju takav oblik nasilja.

Uz nacionalno kazneno i prekršajno zakonodavstvo, za pružanje potpore i zaštite ženama koje su žrtve kažnjivih ponašanja posebno su važne odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija) koja je u Republici Hrvatskoj na snagu stupila dana 1. listopada 2018. godine.

Unatoč svim preventivnim i represivnim mehanizmima, nasilje nad ženama i dalje je prisutno u našem društvu, a što je vidljivo iz statistike Ministarstva unutarnjih poslova

Tako je u prvih osam mjeseci prošle godine od ukupno 8 ubojstava počinjenih između bliskih osoba, njih 4, odnosno 50 % počinjeno na štetu osoba ženskog spola, a što je manje za 20 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je ubijeno 5 osoba ženskog spola u bliskim odnosima.

U posljednjih šest godina zabilježen je kontinuirani pad broja prijavljenih prekršaja nasilja u obitelji, a dodatnim edukacijama postignuto je da policijski službenici teže oblike nasilja u pravilu procesuiraju kroz kaznenu, a ne prekršajnu proceduru.

U vrijeme pandemije korona virusa i preporuka za neizlaženjem iz doma, i opasnost za žene koje su žrtve obiteljskog nasilja znatno raste jer su prisiljene boraviti sa zlostavljačem u istom prostoru. Stoga bi nadležne institucije trebale učiniti sve što je moguće kako bi ženama žrtvama nasilja pružili potrebnu pomoć i ohrabrili ih da nasilje prijave i da počinitelji budu kažnjeni. Neki od brojeva na koje je moguće prijaviti obiteljsko nasilje su sljedeći:

  • Žensko savjetovalište za žrtve nasilja – 0800 55 44
  • SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – 0800 655 222
  • B.a.B.e. – besplatna pravna pomoć žrtvama nasilja u obitelji – 0800 200 144
  • Ženska soba – Centar za žrtve seksualnog nasilja – 01 6119 444
  • Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu – besplatna pravna pomoć – 01 4811 320

Velika uloga medija u prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama

Veliku ulogu u suzbijanju nasilničkog ponašanja imaju i mediji, da s tom temom budu prisutni u javnosti, da ističu sve propuste, ali i pozitivne pomake u ovoj borbi jer to je također način da, s jedne strane hrabrimo žene da se odupru i da prijave nasilnike, a s druge strane da uvijek iznova tražimo od svih u društvu, da učine sve što je u njihovoj nadležnosti u borbi protiv nasilja nad ženama. Jer ono što svi skupa možemo i moramo činiti svakodnevno, to je stalni napor da ova tema bude što više u javnosti, da dobije na značaju i da svi zajedno hrabrimo žene da nasilje prijave, jer neprijavljivanje nasilja perpetuira novo nasilje. A žene će to učiniti ako vide da institucije reagiraju žurno, da su učinkovite i što je najvažnije da su na strani žrtve. Stoga treba inzistirati da se svaki propust, svako minoriziranje nasilja od bilo koga u sustavu na adekvatan način i sankcionira.

Glazbom protiv nasilja

Grupa Adastra, predvođena frontmenom Jerkom Marićem, predstavila je 2016. godine spot za pjesmu Čuo sam da pričaju. Učestalo obiteljsko nasilje, nasilje među mladima i nasilje među ženama ne smijemo prešućivati i zatvarati oči pred njim, bio je moto učenica Graditeljsko-tehničke škole u Zagrebu koje su napisale scenarij za spot.

Sve je krenulo od koncerta Adastre koji je održan u školi. Učenice škole su dan iza napravile uradak na temu protiv nasilja među mladima, a frontmen grupe Adastra Jeronim Marić ostao je oduševljen.

Rock and roll je uvijek bio na strani potlačenih i slabijih, a Adastra nastavlja tu tradiciju. Trud grupe prepoznalo je i Ministarstvo socijalne politike i mladih te je odlučilo poduprijeti spot Adastre.

Dosadašnje aktivnosti grupe Adastra u vidu održavanja prosvjednih koncerata protiv nasilja među mladima predstavljaju hvalevrijedne inicijative koje su iznimno potrebne za djecu, mlade, roditelje, kao i za društvo u cjelini. Slijedom navedenog te uvažavajući edukativni sadržaj novog spota grupe Adastra za pjesmu Čuo sam da pričaju koji je sadržajno usmjeren prvenstveno prevenciji nasilja u mladenačkim vezama, Ministarstvo socijalne politike i mladih Vam pruža punu podršku u promociji navedenog spota.

Svoj doprinos u borbi protiv nasilja nad ženama dala je i zagrebačka grupa Markiz 2011. godine.

Željeli smo napraviti žestok, nasilan i upozoravajući spot kako bi pojedinci u našem društvu mogli razmisliti o svom ponašanju prema ‘slabijem spolu’. Službena statistika kojom se barata u javnosti samo je kap u moru stvarnih problema s kojima se žene bore unutar svoja četiri zida, ali i općenito u našem društvu. Upravo zato smo se odlučili napraviti spot koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Markiz za net.hr 2011.
Izvori:
  • civilna-zastita.gov.hr
  • mup.gov.hr
  • makarsko-primorje.com
  • FOTO: Pixabay
Marijana Džalo

Marijana Džalo

Magistra edukacije povijesti i hrvatskog, osim povijesti volim glumu i njome se amaterski bavim, čitam knjige, pišem te volim istraživati Zagreb i njegovu povijesnu i kulturnu baštinu.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *