Nakon potresa u Pokupskom 1909. hrvatski znanstvenik došao do epohalnog otkrića

Nakon potresa u Pokupskom 1909. hrvatski znanstvenik došao do epohalnog otkrića

Epicentar potresa koji se dogodio 8. listopada 1909. bio je 40-ak km jugoistočno od Zagreba blizu Pokupskoga, gdje je procijenjen intenzitet od VIII stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Tada još nije bio Richterove, no prema kasnijim istraživanja, procijenjena magnituda bila je oko 6 stupnjeva.

Velikim potresom iz 1909. intenzivno se bavio Andrija Mohorovičić 

Ustanovio je kako Zemlja nije u cijelom svom presjeku jednako građena, nego je slojevita, te da potresi nastaju pomicanjem velikih ploča. Godine 1910. utvrdio je Mohorovičićev diskontinuitet, zvan i Moho; granicu između Zemljine kore i plašta u kojoj se skokovito mijenja brzina potresnih valova.

Veliki zagrebački potres bio mu je poticaj za istraživanje

Osnovni poticaj za proučavanje potresa Mohorovičić je našao u jakom potresu koji je pogodio Zagreb 9. 11. 1880. Već je 1901. postavio u Zagrebu seizmološku postaju, koja je 1908. i 1909. nabavila dva tada najmodernija seizmografa. Zabilježio je 28. 12. 1908. katastrofalan potres što je pogodio talijanske gradove Messinu i Reggio.

U vizionarskom radu upozoravao na posebne propise pri gradnji zgrada

Mohorovičić je objavio pionirski i vizionarski rad Djelovanje potresa na zgrade (1909.), u kojem upozorava na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnom području.

Najveći doprinos znanosti Mohorovičić je ostvario otkrićem diskontinuiteta u Zemljinoj kori i utemeljenjem primjene seizmoloških postupaka za upoznavanje građe duboke Zemljine unutrašnjosti.

Detaljno je proučavao pokupski potres koji se dogodio 8. listopada 1909. godine 39 km jugoistočno od Zagreba. Uspoređivao je seizmograme koji su zabilježeni u Zagrebu i u mnogim europskim seizmološkim postajama. Odredio je hipocentar tek kada je odustao od pretpostavke da se potresni valovi šire jednolikom brzinom. Izradio je hodokrone, krivulje koje pokazuju ovisnost vremena širenja potresnoga vala o udaljenosti od epicentra.

Izvor:

  • Mohorovičić, AndrijaHrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 12. 2020.
  • FOTO: Wikipedia

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori