fbpx

Nekad i sad: Crkva sv. Marka

Nekad i sad: Crkva sv. Marka

U seriji tekstova Zagreb – nekad i sad proći ćemo ulicama Kaptola i Gornjega grada kako bismo vidjeli što nam je sve povijest donijela. Koliko se toga promijenilo, a koliko toga je ostalo isto.

Sve je počelo sajmom

Crkva sv. Marka župna je crkva današnjeg Gornjeg grada, nekdašnjeg slobodnog i kraljevskog grada, na brdu Gradecu zagrebačkome.

FOTO: Beli Zagreb Grad

Prvi se put spominje indirektno 1256. kada je kralj Bela IV dao dozvolu da se u Gradecu svake godine održava markovski sajam, tj. sajmovanje osam dana prije i osam dana poslije blagdana sv. Marka (25. travnja). Ta činjenica navodi nas na zaključak da je tada već postojala Markova crkva.

Južni portal – najbogatiji gotički portal u Hrvatskoj

Romanički prozor na južnom pročelju crkve dokazuje da taj zid potječe iz sredine 13. stoljeća. Inače, ništa nije poznato u najstarije vrijeme o Markovoj crkvi, osim što Kukuljević tvrdi da su je gradili mletački graditelji. Već je dugo bilo uočeno da je njezina najveća umjetnička vrijednost njezin južni portal. Taj je portal djelo članova znamenite kiparske, klesarske i graditeljske obitelji Parler iz Praga koji su živjeli i radili u Zagrebu oko 1400. godine. Nada Klaić, pak, tvrdi da je južni portal djelo Ivana Parlera, njemačkog graditelja koji je u Zagrebu radio sredinom 14. stoljeća.

Južni portal 1925. FOTO: digitalna.nsk.hr

Južni je portal velika gotička kompozicija u kojoj je smješteno petnaest kipova u jedanaest plitkih niša. U sredini stoje Krist i Marija s a, a ispod njih je zaštitnik crkve sv. Marko s lavom. S obje strane razmješteno je dvanaest apostola. Po broju kipova, to je najbogatiji gotički portal u Hrvatskoj.

Nesreće i restauracije

Crkva sv. Marka stradavala je u nesrećama koje je proživljavao Zagreb u prošlosti. Bio je to, među ostalima, potres 1502. godine, kada se srušio zvonik, a zatim i veliki požari u 17. i početkom 18. stoljeća.

I u drugoj polovini 18. stoljeća moralo je biti radova na zvoniku, o čemu svjedoči krnje sačuvan natpis na žbuki u zoni prvog kata s istočne strane: ANNO D. 177

Patron crkve sv. Marka bila je gradska općina koja se morala brinuti za uzdržavanje, a crkva je zato imala značajno mjesto u životu Gradeca. Pred župnikom sv. Marka i pred oltarom sv. Križa polagali su svake godine 3. veljače zakletvu tada izabrani najviši gradski fukcionari: sudac, bilježnik, senatori i prisjednici, ali i hrvatski banovi.

Jedna crkva, dvanaest oltara

Osim oltara sv. Križa i oltara sv. Marije, nekad su se uz pobočne zidove crkve i uz stupove među lađama nalazili i brojni drugi oltari. Njihov broj se mijenjao u toku stoljeća, a 1622. godine bilo ih je ukupno dvanaest. Taj je broj bio razumljiv ako se prisjetimo da je Gradec bio pretežno obrtnički grad, a obrtnici su bili udruženi u cehove. Svaki je ceh imao svog sveca zaštitnika i oltar u župnoj crkvi, a uza nj i svoje zastave.

  • Šoštarski ceh – oltar sv. Stjepana
  • Stolarski ceh – sv. Ane
  • Remenarski – sv. Doroteje
  • Krojački – sv. Ivana Krstitelja
  • Gumbarski – sv. Luke
  • Mesarski – sv. Elizabete
  • Tako je Markova crkva bila i sjedište društvenog života Gradeca.

Svakako je zanimljivo spomenuti da je pred južnim portalom stajao pranger – stup sramote, uz koji su srednjovjekovni Zagrepčani ispaštali svoje prijestupe i izdržavali kazne na koje ih je osudio gradski sudac.

Ne propustite saznati i kako je nekad izgledala Stara gradska vijećnica, Basaričekova, Demetrova, Grič, Jezuitski trg, Kamenita,Markovićev trg, Matoševa, Opatička, Ulica 29. listopada 1918., Katarinin trg, Vranicanijeva ulica i brojna druga mjesta Gornjega grada.

Do tada – prošetajte drugim zagrebačkim ulicama.

Izvori:

  • Lelja Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad. Nekad i danas. Školska knjiga. 1986. Zagreb.
  • FOTO: digitalnansk.hr
  • FOTO: Beli Zagreb Grad

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *