fbpx

Nekad i sad: Kamenita vrata i Kamenita ulica skrivaju brojne povijesne tajne

Nekad i sad: Kamenita vrata i Kamenita ulica skrivaju brojne povijesne tajne

U seriji tekstova Zagreb – nekad i sad proći ćemo ulicama Kaptola i Gornjega grada kako bismo vidjeli što nam je sve povijest donijela. Koliko se toga promijenilo, a koliko toga je ostalo isto.

Kamenita vrata jedina su gradska vrata koja i danas postoje

Kamenita vrata služila su, a služe još i danas, kao istočni izlaz iz Gradeca. Sastavni su dio obrambenog pojasa oko Gradeca koji je podignut između 1242. i 1266. godine. To su jedina gradska vrata koja još postoje.

Njihov prvotni oblik nije poznat, jer nema ni opisa ni grafičkih prikaza grada iz prvih stoljeća njegova postojanja. Već samo ime porta lapidea govori da su bila građena od kamena.

kamenita vrata
Kamenita vrata. Izvor: Beli Zagreb Grad

Jedna od najtežih obveza koju su građani Gradeca morali preuzeti za povlastice što su ih 1242. dobili Zlatnom bulom bila je gradnja jakih utvrda oko čitavog grada. Toj su obvezi udovoljili, te su između 1242. i 1266. podigli oko Gradeca snažne utvrde. Tako su zidovi ostali sve do danas, doduše samo djelomice, a od vrata kroz koja se ulazilo i izlazilo iz grada ostala su samo Kamenita vrata.

Uz ta vrata postojala su i Mesnička, na zapadnom dijelu grada, dok su kasnije probijena na sjeveru Nova vrata, na kraju današnje Opatičke ulice, podno Popova tornja, nazivana i Frauentor – ženska vrata, zbog blizine ženskog samostana klarisa. Tek oko godine 1355. otvorena su gradska poljska vratašca ili mala vrata ili Dverce, koja su se nalazila u neposrednoj blizini gornje stanice uspinjače.

Izvor: Beli Zagreb Grad

No, svakako je najzanimljivija povijest Kamenitih vrata, koja jamačno postoje od 1266., premda se spominju tek 1429. Često su pregrađivana, veliki požari nisu ih mimoišli, a pri posljednjem, godine 1731., ostala je slika Majke Božje neoštećena, pa je udovica Modlar sagradila kapelicu koja i danas postoji i čuva sliku Bogorodice. Od tih davnih vremena Majka Božja od Kamenitih vrata ostaje najveće zagrebačko zavjetovalište, gdje pobožni puk nalazi utjehu i nadu, gdje zapaljenim svijećama odaje zaštitnici zahvalnost ili molbu za bolje sutra u ovozemaljskom životu. Nekoć su u prizemlju bili dućančići, štacuni, a katovi su često služili za stanovanje, obitavali su tu čuvari vrata, neko je vrijeme tu bila i djevojačka škola, zatim uredi, razna društva, kako bi od 1907. do 1926. u tom prostoru bio smješten Muzej grada Zagreba. Danas je tu sjedište Družbe braće hrvatskog zmaja.

Prođemo li kroz vrata prema Kamenitoj ulici, s lijeve strane nalazi se u niši vrata kip Dore Krupićeve, glavnog lika Šenoina romana Zlatarevo zlato, rad kipara i medaljara Ive Kerdića.

Ljekarna u kojoj je radio Danteov praunuk

U Kamenitoj ulici nalazi se i najstarija zagrebačka apoteka, jer se ljekarnička služba spominje 1355.

Zanimljiva je spomen-ploča koja se nalazi iza ugla, u Habdelićevoj ulici, na kojoj čitamo: Kao ljekarnik, od 1399. u njoj djeluje Danteov praunuk Niccolo. Zna se da je bio oženjen, pa je u Zagrebu živio s obitelji. Niccolo je unuk pjesnikova prvorođenca Pietra.

Izvor: Beli Zagreb Grad

Lanci koji su držali sidro Nelsonova broda Victory

No vratimo se Kamenitoj ulici gdje se preko puta ljekarnice na terasici nalazi kameni lav, a pod njim, između kamenih stupića, kako kaže predaja, lanci koji su držali sidro Nelsonova admiralskog broda Victory prilikom bitke protiv Napoleonove flote kod Trafalgara.

Izvor: Beli Zagreb Grad

Preko puta palače Hrvatskog sabora nalazi se nekadašnja zgrada Plemićkog konvikta u čijim se podrumima nalazi popularni lapidarij, no jasno nam je kako je Kamenita ulica dobila ime po svojim vratima, jedinima koja su se sačuvala u dugostoljetnoj povijesti hrvatske metropole s čudotvornom slikom Majke Božje, zaštitnicom našega Zagreba.

Kamenita ulica 5

Srednjovjekovna zidana kuća sa zemljištem, podrumom i gospodarskom zgradom spominje se već 1435, a zatim 1448. i 1473. August Šenoa pripisao ju je zlataru Petru Krupiću, čuvaru ključeva Kamenitih vrata i u nju smjestio središte radnje Zlatarova zlata, povijesnog romana iz zagrebačkog života 16. stoljeća.

Kamenita ulica 7

Na terenu današnje kuće u Kamenitoj 7 stajale su potkraj 17. i 18. stoljeća svije kuće. Zidana kuća spominje se 1682. godine, a drvena jednokatnica 1705. godine. Vjerojatno je drvena kuća izgorjela u požaru 1706. jer se kasnije ne spominje, a 1725. bila je prodana kuća sa zemljištem.

Izvor: Beli Zagreb Grad

Izvori:

  • digitalna.nsk.hr
  • Branimir Špoljarić. Stari Zagreb – Od vugla do vugla. 2008.
  • Lelja Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad. Nekad i danas. Školska knjiga. 1986. Zagreb.

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *