fbpx

Nekad i sad: Park Grič

Nekad i sad: Park Grič

U seriji tekstova Zagreb – nekad i sad proći ćemo ulicama Kaptola i Gornjega grada kako bismo vidjeli što nam je sve povijest donijela. Koliko se toga promijenilo, a koliko toga je ostalo isto.

Grič 1

Ova zgrada ima nepravilan tlocrt i u sadašnjem je obliku dvokatne visine. Stoji izolirano na sjeverozapadnom uglu Griča. Spominje se kao stari toranj gradskog bedema iznad Mesničkih vrata. Shematski joj je tlocrt ucrtan (zajedno sa srušenom kulom iz 1776. godine s oznakom Gradske kule koje služe ocima kapucinima).

Grič 1. FOTO: Beli Zagreb Grad

Među stambene kuće ubrojen je ovaj subjekt 1848. godine, kad mu je vlasnik bio Antun Šuflaj, koji je po svoj prilici kulu uredio. Zgradi koja u prizemlju ima i danas debele zidove gradske kule nadogradio je drugi kat s balkonom od lijevana željeza njezin idući vlasnik Mirko Daubači 1875. godine. Novija prigradnja opaža se na zapadnoj strani (jedna soba prema vrtu i nad njom terasa na nivou drugog kata).

Iako pregrađena, ova je kuća ostatak gradskog obrambenog pojasa.

FOTO: Beli Zagreb Grad

Hidrometeorološki i Geofizički zavod Hrvatske, Grič 3

Veliki kompleks tlocrta u obliku slova U s dvorištem na zapadnoj strani (prema Griču) nalazi se na području nekdašnjeg kapucinskog samostana, crkve, groblja i vrta pa se i danas kod svakog prekopavanja dvorišta nailazi na ljudske kosti.

Zapadno pročelje zgrade Geofizčkog zavoda Hrvatske na Griču 3. FOTO: Beli Zagreb Grad

Josip II. je 1788. godine ukinuo kapucinski red. Samostanska je crkva počela propadati pa je 1806. i 1808. godine vršena rasprodaja terena i objekata. Plemić Ludovik Jelačić, po zanimanju profesor zagrebačke Akademije, dao je srušiti kapelu i sagradio je sebi palaču. Ona se prvotno sastojala od dvokatnog sjevernog krila kojemu je glavno pročelje okrenuto prema Markovićevu (Kapucinskom) trgu i dvokatnog istočnog krila koje se protezalo otprilike u dužini dvije trećine današnjeg istočnog. Jelačićeva palača bila je 1826. godine već izgrađena, a suvremenici su kuću smatrali ukrasom Zagreba i isticali da je sagrađena s mnogo ukusa.

Godine 1857. Jelačićevu je palaču kupila gradska općina i u nju smjestila školu, novoosnovanu gradsku realku. U prizemlju južnog krila nalazila se kavana, a zgrada je poslije realke služila ženskom liceju, pa sudovima (Banski stol, a između dva rata Aplelacioni sud) pa konačno Hidrometeorološkom i Geofizičkom zavodu (od 1948. godine).

Zgrade između Vrancanijeve ulice i Strossmayerova šetališta građene su kao kapucinski samostan

FOTO: Beli Zagreb Grad

Jiroušek smatra da je samostan podignut na mjestu dviju kuća nekih redovnica (možda dominikanki) koje su napustile Gradec. Krovovi tih kuća razabiru se na prikazu Zagreba iz trećeg desetljeća 16. stoljeća. Na tom mjestu htio je grof Ivan Drašković 1613. podići seminar za siromašne đake isusovačke gimnazije, ali su konačno 1618. gradnju samostana započeli kapucini koji su dvije godine kasnije počeli graditi i kapelu. Zgrada samostana bila je dovršena oko 1650. godine. Kapucinski samostan ostao je pošteđen u velikim požarima 1645. i 1674., ali je stradao zajedno s crkvom u požaru 1706. godine.

Dalja sudbina bila je ovakva:

  • 1788. ukinut je red kapucina, a zgrade preuzima vjerozakonska zaklada,
  • 1803. predloženo je da kapela posluži kao župna crkva, a samostan kao župni dvor,
  • 1805. Zagrebačka županija kupila je kompleks,
  • 1806. kapucinski kompleks Zagrebačke županije kupili su Petar Komaroni, barun Adam Peharnik i general Ivan Jelačić, a 1808. barun Ferdinand Kulmer i Vinko Jelačić. Doskora su bivšu samostansku zgradu prekupili plemići Ivan Nepomuk i Vinko Jelačić i od tada do rušenja služila je ona u stambene svrhe. kasnije je bila poznata po posljednjoj vlasnici kao Hellenbachičina palača. Barunica Klotilda Hellenback vršila je pregradnje u ovoj i u svojoj susjednoj kući 1882. godine.

Ne propustite saznati i kako je nekad izgledala Stara gradska vijećnica, Basaričekova, Demetrova, Jezuitski trg, Kamenita, Markovićev trg, Matoševa, Opatička, Ulica 29. listopada 1918., Katarinin trg, Vranicanijeva ulica i brojna druga mjesta Gornjega grada.

Do tada – prošetajte drugim zagrebačkim ulicama.

Izvori:

  • Lelja Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad. Nekad i danas. Školska knjiga. 1986. Zagreb.
  • FOTO: digitalnansk.hr
  • FOTO: Beli Zagreb Grad

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *