Nives Kavurić Kurtović: Jedna je od najvećih hrvatskih slikarica 20. stoljeća, ali i ukupne hrvatske suvremene umjetnosti

Nives Kavurić Kurtović: Jedna je od najvećih hrvatskih slikarica 20. stoljeća, ali i ukupne hrvatske suvremene umjetnosti

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Nives Kavurić Kurtović, hrvatska akademska slikarica, crtačica i grafičarka, dobitnica mnogih nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad, među kojima se ističe odličje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u umjetnosti, Nagrada HDLU za životno djelo i Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo.

Osim što je bila profesionalna umjetnica, Nives Kavurić Kurtović bila je profesorica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, redoviti član HAZU (Razred za likovne umjetnosti) od 1997. godine i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu od 2007. do smrti 2016. godine.

Od Likovne akademije, preko Majstorske radionice Krste Hegedušića, ponovno do Likovne akademije

Nives Kavurić Kurtović rođena je 1938. godine u Zagrebu. Kćerka je arhitekta statičara i likovnog umjetnika Zvonimira Kavurića. Prezime Kavurić nadopunila je udajom za pravnika i pravnog povjesničara Šefka Kurtovića.

U glavnom gradu Lijepe naše, završila je Akademiju likovnih umjetnosti 1962. godine, u klasi profesora, slikara i grafičara Frane Baće (1911-1993.). Nakon studija, točnije od 1962. do 1967. godine, bila je suradnica u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića u kojoj se susrela s mnogim umjetnicima i intelektualcima, slikala, razglabala o umjetnosti, filozofiji, aktualnim temama.  

U razdoblju do 1983. godine Kavurić Kurotović djelovala je kao slobodna umjetnica. iste godine zaposlila se na Akademiji likovnih umjetnosti, na kojoj je od 1986. godine bila docentica, od 1990. godine redovita profesorica, a od 2007. professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. do 1994. godine bila je članica Galerije Forum. Bila je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika te redoviti član HAZU (Razred za likovne umjetnosti) od 1997. godine.

Nivesina umjetnost

Nivesino slikarstvo odlikuje figurativno nadrealna kompozicija, antropomorfni oblici i znakovi te jedinstveni stilski izraz uočljiv po vezi ljepote i deformacije. Ističe se tragičnost i liričnost, zaokupljenost samoispitivanjem, spoznajom svijeta i izgradnjom duhovne vertikale. U njenima djelima prožimaju se paradoks i crni humor, podsvjesno i svjesno, duhovno i tjelesno, vanjski i unutarnji svijet. Nivesin umjetnički opus sadržava crtačke i slikarske cikluse, koji sadrži elemente nadrealizma, informela, art bruta, pop-arta i nove figuracije.

Prepoznatljiv pečat njezina slikarstva jesu pisane riječi i rečenice te pojedinosti simboličnoga naboja, (ruke, oči, usta), a naslovima svojih djela objedinjuje složena duhovna i psihološka stanja. Primjerice, crtački ciklus posvećen ruci (Ah, te ruke, 1976–1980.), crteži iz 80-ih Češljanje bez uvijanja, Imperativ intuitivnog moranja, Misli iz rastresite tame i drugi. U osamdesetima, točnije u razdoblju od 1982. do 1983. stvara sedamdesetometarski papirnati svitak od dvaju upotpunjujućih dijelova Zarolan životom ili rolada življenja, za koju je povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević izjavio da je jedna od najintimnijih i ujedno najmonumentalnijih panorama ljudskih sudbina i slutnji u našem stoljeću.

Za svoja djela organskih oblika smislila je slobodno viseća platna bez okvira, zvane prostirke, primjerice djela Pietà iz ciklusa Prostirka za snove bez spavača, Golom dušom svjedočim trag postojanja, Dvojnost, Haljina u dokaz bića i Letač usahlih krila iz ciklusa Bolne ravnoteže – Dvojnosti, Čuvarica svjetla, Jer, šutnja je zagubila tišinu i Pričest bjelinom.

Izuzetan raspon osjetljivosti i otvorenosti, bola i ljepote prikazuje u ciklusima crteža Urezani porezani, Rasuta tišina, Vrijeme zapunjeno odustajanjem, Osluškujem samo i slika Pahulja u oku, pokrov u duši, Krpanje misli ili zakrpa zbilje, te kolorističkim ciklusom lica Tapecirani jad i ciklusom sliko-kolaža na drvu i lesonitu reljefnih površina Vrsta koja izumire.

Autorica grafičkih mapa i ilustratorica

Junakinja naše priče autorica je grafičkih mapa Nives K-K (1973.), Dalje ništa (1976.), Au bord du toit – Na rubu krova (1980.), U koži i iz kože (1980.), suautorica mape Trag (1979.), te svih izdanja Zbirke Biškupić u Zagrebu. Osim toga, Nives je ilustrirala knjige, ponajviše dječje poput djela Majmun i naočale (1967.) Gustava Krkleca, Djevojčica i pjesma (1975.) Slavka Mihalića, Tko je čega sit (1980.) Zvonimira Baloga, za čiju je ilustraciju osvojila Nagradu Ivana Brlić Mažuranić 1981. godine. Ilustrirala je i časopis Smib u razdoblju od 1973 do 1974 i od 1979 do 1983. godine.

aukcije.hr - TKO JE ČEGA SIT=Zvonimir Balog=slikovnica=Mladost Zagreb 1980  god.=
foto: aukcije.hr

Imala više od stotinu samostalnih i oko tisuću skupnih izložbi, a njezina djela nalaze se u muzejskim, galerijskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu.

Nivesin trag u povijesti

Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Godine 1967. osvaja prvu nagradu u Parizu na 5. Biennalu mladih, 1968. godine prvu nagradu u Grazu na 2. Internationalu Malerwochen. Godine 1973. osvaja godišnju Nagradu Josip Račić, 1982. godine u Rijeci Grand prix na 8. međunarodnoj izložbi originalnog crteža, a 1990. u Zagrebu na 25. zagrebačkom salonu prvu nagradu za slikarstvo.

Godine 1996. uručeno joj je odličje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u umjetnosti. Nagradu HDLU za životno djelo dobiva 2003. godine, a godinu dana kasnije i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

U režiji Nenada Puhovskog 1981. godine snimljen je kratkometražni film Pet filmova o Nives K-K.

Izvori

Naslovna foto: pixabay.com

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori