fbpx

Nova knjiga profesora Vladimira P. Gossa

Nova knjiga profesora Vladimira P. Gossa

Vladimir Goss potječe iz ugledne zagrebačke židovske obitelji Gvozdanović. Po svojoj vokaciji je znanstvenik i predavač, ali i književnik i novinar koji se nakon magisterija na katedri za povijesti umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta odlučio na odlazak u daleku Ameriku jer je, kako je sam svojevremeno rekao, bio svjestan kako su se ovdje dobivala mjesta na fakultetima.

Nažalost, svjedoci smo da se situacija nije ni danas puno promijenila i to ne samo u zapošljavanju na prestižnijim radnim mjestima već i gotovo svim donekle sigurnim zaposlenjima, a što rezultira masovnim odljevom, ne samo intelektualaca, nego i drugih stručnih kadrova iz suvremene Hrvatske.

Kako je Goss svojevremeno rekao: Tamo sam shvatio da nisam ni lijevi, ni desni, ni crni, ni bijel, nego sam ja, može se zaključiti da u razvijenim zemljama o vama ovisi hoćete li uspjeti, odnosno o tome koliko radite i ulažete u sebe, dok na žalost u domovini stvari još uvijek stoje potpuno drugačije.

Ilustracija migracija (Izvor: Pixabay)

Bogata karijera

Goss je doktorirao na Sveučilištu Cornell u Ithaci u državi New York. Kasnije je na Sveučilištu Michigan započeo profesorsku karijeru vezanu uz srednjovjekovnu povijest umjetnosti.

Gotovo cijeli svoj radni vijek proveo je u SAD-u gdje je izgradio respektabilnu znanstvenu karijeru utemeljenu ponajviše na predromaničkoj i romaničkoj umjetnosti srednjeg vijeka, a u tijeku koje je objavio veći broj znanstvenih knjiga (npr. Rana hrvatska arhitektura, Predromanička arhitektura u Hrvatskoj), i radova, sudjelovao na nizu međunarodnih konferencija te kao gostujući profesor predavao na više sveučilišta poput Sveučilišta u Tel-Avivu. U svom je radu, između ostalog, definirao dalmatinsku predromaniku kao zasebnu stilsku cjelinu te je prezentirao dosege hrvatske umjetnosti u svijetu.

Zgrada Sveučilišta Michigan (Izvor: University of Michigan Facebook)

Lobiranje za Hrvatsku

Tijekom Domovinskog rata Goss se angažirao i lobirao za pomoć Hrvatskoj te je bio, u nizu teških godina za Hrvatsku, dopisnik Večernjeg lista. Kao uspješan književnik Goss je napisao više romana (npr. Antigonin dnevnik, Dayton) i zbirki priča koje se stilski uspoređuju sa pripovijedanjem kanadsko-američkog nobelovca također židovskih korijena Saula Bellowa, što je veliki kompliment jer je riječ o jednom od najcjenjenijih pisaca druge polovice 20. st.

Iseljenička zajednica dala je velik doprinos priznanju i borbi za samostalnost Hrvatske (Izvor: National Federation of Croatian Americans Cultural Foundation Facebook)

Nova knjiga posvećena starohrvatskoj umjetnosti

U izdanju Ibis grafike profesor Goss objavio je novu knjigu Početci hrvatske umjetnosti, a koja se, na nešto manje od 500 stranica, bavi prožimanjem prirodnog i kulturnog krajolika. U njoj se prati razvoj umjetnosti na hrvatskom prostoru odnosno prostoru na koji su Hrvati doselili i koji su dijelili sa već prisutnim stanovništvom, kao i onim kasnije doseljenim.

U analizi početaka hrvatske umjetnosti se naglašava da Hrvati prihvaćaju tekovine antičke i kasnoantičke urbane kulture, kao i da se najbolji trenuci događaju kada se ladanjski i urbani elementi nađu u ravnoteži, a takvih primjera u hrvatskoj kulturnoj tradiciji ima podosta poput primjerice same hrvatske predromanike.

Crkva Sv. Spasa na Vrelu Cetine koja je u Gossa svrstana u ‘kraljevsku predromaniku’ (Izvor: ŠibenikIN Facebook)

Karakteristike hrvatskog prirodnog i onda i kulturnog prostora rezultirale su bogatstvom i raznolikošću oblika, u kojima se susreću raznolike strukture poput one prapovijesne, urbane mediteranske, i ranosrednjovjekovne i druge, a koje pletu koloplet onoga što je hrvatski prostor danas, a to je raznolik, bogat i prepoznatljiv prostor koji treba sačuvati u njegovoj prepoznatljivosti.

Knjiga je namijenjena znanstvenoj zajednici, ali i svim zainteresiranim čitateljima. Ono što je bitno naglasiti da nova knjiga nije samo povijest već je i pripovijest što ne začuđuje jer je Goss i pisac što će sigurno doprinijeti užitku njezinog čitanja. U pripremi je navodi se i skraćena verzija knjige na engleskom u obliku internetskog izdanja.

Vladimir P. Goss (Izvor: MUO Facebook)

Završit ću s citatom Saula Bellowa:

Postoji nešto što dolazi iz piščevih prsa, prije negoli iz njegova mozga ili vršaka prstiju. Čujete zvuk određene osobe. A ta vas osoba ili privuče ili odbije. I uvjeren sam da će se ponovno pojaviti duše poput moje, baš kao što sam i ja ponovno pojavljivanje nečeg što je postojalo u prošlosti.

Vjerujem da će ljubitelji umjetnosti ‘prepoznati zvuk koji čuju’ u novoj knjizi te da će ih ona zaintrigirati za razmatranje kompleksnih i raznolikih segmenata u razvoju hrvatske kulturne baštine.

  • Literatura:
  • Robert Bajruši, Neobična priča o jednom zagrebačkom Židovu i njegovoj obitelji “Išao sam u razred s Radom Končarom, a Vladimir Nabokov mi je bi prvi susjed”, Jutarnji list, 2017.,
  • Višnja Flego, Goss, Vladimir Peter, Hrvatski biografski leksikon, 2002.,
  • Saul Bellow (1915-2005), Glas Amerike, 2005.,
  • Nova knjiga Vladimira P. Gossa, Hrvatska matica iseljenika, 2020.

Sonja

Sonja Kirchhoffer po vokaciji je povjesničarka koja radi u obiteljskom obrtu za restauraciju „Industrijska arheologija“. Iako ne radi, strogo gledano, u struci u stalnom je doticaju sa starim stvarima. Kako je zanima puno toga, starog i novog, kada stigne čita i piše, a slobodno vrijeme najviše uživa u ulozi ponosne mame i šetačice obiteljskih pasa.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *