fbpx

Odnos Gradeca i Kaptola kroz stoljeća

Odnos Gradeca i Kaptola kroz stoljeća

Početak naselja Kaptol veže se uz kralja Ladislava. On je 1094. osnovao Zagrebačku biskupiju koja se prvi put spominje u Felicijanovoj povelji (1134.). Nakon utemeljenja biskupije osnovan je Kaptol. Kaptol je označavao naselje kojim su upravljali kanonici nakon što im je zagrebački biskup udijelio zemljište sjeverno od katedrale. Osim toga, predstavljao je upravno i duhovno središte Zagrebačke biskupije. U doba najjačih turskih osvajanja oko Kaptola su bili podignuti obrambeni zidovi i kule. Budući da je kralj Bela IV. poklonio Kaptolu dio Gradeca (1247.), bila je ondje podignuta kula, kasnije nazvana Popov toranj.

Gradec se smjestio na susjednom brdu. Za Gradec se značajan događaj zbio 1242. Budući da su Tatari opustošili 1242.  Kaptol i Gradec, kralj Bela IV. podijelio je Gradecu Zlatnu bulu. Tim činom Gradec je postao slobodni kraljevski grad, a to je podrazumijevalo da je bio izuzet od županske vlasti i direktno podređen kraljevskom taverniku. Uz to, stekao je posjede u okolici grada i pravo na održavanje sajmova. Poslije tatarskih provala, stanovnici Gradeca obnovili su gradske zidine i time pridonijeli urbanističkom izgledu grada.

Barokna obnova u 17. i 18. stoljeću preobražava izgled Gradeca i Kaptola. Grade se raskošne palače, samostani i ckrve, a ruše se stare drvene kule. Trgovački zajmovi, prihodi od posjeda i obrtničke radionice pridonijele su bogatstvu grada.

Od šarenog do krvavog

Krvavi most bio je žarište stoljetnih zategnutih odnosa i krvavih sukoba između dva susjedna grada. Važno je napomenuti da se Krvavi most nekada zvao Pisani (šareni) most najvjerojatnije zbog boja kojima je bio oličen. Povodi za sukobe bili su različiti, a dodatan pečat tome pridodavala je činjenica su se gradovi nerijetko nalazili u suprotstavljenim taborima. No, uzrok je bio isti – želja za profitom na račun susjeda, bilo stjecanjem zemljišnih posjeda, bilo prisvajanjem, tj. oslobađanjem od nameta i poreza. Najobičniji sukob katkada bi se pretvorio u krvoproliće. 

Na Pisanom mostu i oko njega borbe su se već vodile u drugoj polovici 13. st. kada je došlo do sukoba između pristaša Andrije III. Arpadovića s kaštelanom Medvedgrada, knezom grebengradskim G(a)rdunom. Prema jednoj verziji predaje most je već tada imao naziv krvavi, a Pavao Cindrić u svome djelu Grički milenij navodi kako je u 17. stoljeću dobio današnji naziv. Naime, u 17. stoljeću izbio je sukob zbog izgradnje mosta. Jedni drugima ometali su gradnju i rušili ono što bi drugi podigli. Budući da su Kaptolci nastojali urediti svoj dio mosta, izbio je oružani sukob. Spomen na Krvavi most ovjekovječila je Marija Jurić Zagorka u svome djelu Tajna krvavog mosta.

(Ne)prijateljstvo

Osim sukobom, njihov odnos bio je obilježen i prijateljstvom. To je došlo do izražaja u razdobljima prirodnih nepogoda i epidemija. U 18. stoljeću dugotrajni neprijatelji zakopali su ratnu sjekiru. Zajedno su izgradili most i pretvorili ga u trajnu prometnicu koja se protezala od gornjogradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u današnjoj Skalinskoj ulici. Taj most (preko potoka Medveščak) povezivao je gradsku općinu s kaptolskim Zagrebom. Razvoj industrije prouzročio je onečišćenje koje je prisililo gradske vlasti na uvođenje kanalizacijskog sustava. To je dovelo do zatvaranja potoka i rušenja mosta 1899. Zanimljivo je spomenuti da je potok preusmjeren u park Ribnjak, u današnju ulicu Medveščak te prema rijeci Savi.

Jedinstvo u različitosti

Jedan važan događaj okončat će klimave odnose između Gradeca i Kaptola. Carskim patentom cara Franje Josipa iz 1850. Gradec, Kaptol, Vlaška ulica i općina Horvati ujedinili su se u jedinstveni grad – Zagreb.  Time je uveden demokratski sustav u rukovođenju gradom u kojem su participirali širi slojevi zagrebačkoga građanstva. Ukinute su feudalne pravice regulirane Zlatnom bulom 1242. Janko Kamauf imenovan je prvim gradonačelnikom ujedinjenoga Zagreba. Prije toga obavljao je službu gradskog suca Gradeca jer Gradec na čelu uprave nije imao osobu s titulom gradonačelnika. Premda su tada vladale nepovoljne političke okolnosti, grad se snažno urbanistički razvijao.

Izvori

Sanja Gudelj

Sanja Gudelj

Zagrebačka Slavonka. U neslobodno vrijeme studentica latinskog jezika i povijesti, a u slobodno vrijeme stvarnost pretvaram u imaginaciju kroz pjesme, priče i fotografije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *