fbpx

Operacija Ljeto’95: Akcija kojom su stvoreni preduvjeti za operaciju ‘Oluja’

Operacija Ljeto’95: Akcija kojom su stvoreni preduvjeti za operaciju ‘Oluja’

Na današnji  dan prije točno 25 godina započela je Operacija Ljeto ’95 koja je trajala sve do 30. srpnja 1995. godine. Operacija Ljeto ’95 oslobodilačka je akcija Hrvatske vojske kojom su oslobođeni Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara.

Događaji koji su prethodili Operaciji

Početkom srpnja 1995. Srbi u BiH preuzimaju inicijativu na područjima UN-ovih zaštićenih zona s namjerom da do kraja zavladaju područjem Srebrenice, Žepe, Goražda i Bihaća. Tako Srebrenica pada u ruke Srba 11. srpnja 1995. nakon čega je izvršen stravičan egzodus nad 8000 Bošnjaka. To je bio najgori pokolj u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Nedugo nakon Srebrenice pada i Žepa, a 19. srpnja 1995. vojska Republike Srpske kreće u napad na Bihać i njegovo šire područje. Vojna situacija oko Bihaća postala je iznimno kritična te su tadašnja Republika i Federacija BiH uputile poziv Republici Hrvatskoj da pruži hitnu vojnu i svaku drugu pomoć u obrani od agresora, osobito na kritičnom području Bihaća.

Hrvatska pomoć BiH

Tako je 22. srpnja 1995. potpisan je Splitski sporazum između Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića o suradnji. Time je legalizirana prisutnost i djelovanje hrvatskih snaga na području BiH, drugim riječima o zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja u skladu s naporima međunarodne zajednice. Njome se željelo spriječiti da vojske bosanskih i hrvatskih Srba osvoje Bihać i da se stvore preduvjeti za oslobađanje Knina.

Cilj operacije bio je zaustaviti neprijateljsku ofenzivu na Bihać, osloboditi gradove Bosansko Grahovo i Glamoč i stvoriti preduvjete za oslobođenje Knina i ostalog područja u sjevernoj Dalmaciji i Lici.

U operaciji je sudjelovala čak dvadeset i jedna postrojba.

Tijek akcije

Operacija Ljeto ’95. se odvijala snažnim, energičnim napadom iz dva smjera. Prvi smjer je bio Crveni Lug-Bosansko Grahovo u kojem su napad počele 7. gardijske brigade HV-a  i 9. bojna HOS-a 114. brigade. S obzirom na to da je neprijatelj imao dobro organiziran sustav obrane te bio ojačan ljudstvom pristiglim s bihaćke bojišnice, na drugi je dan napada na desnom krilu došla 2. bojna Termiti 9. gardijske brigade. Ta je bojna probila neprijateljske linije i oslobodila važno uporište Nos. U napad je uvedena i 4. gardijska brigada, a 28. srpnja 7. i 4. brigada ušle su u Bosansko Grahovo. U sljedeća dva dana hrvatske snage napreduju dalje prema Drvaru i izbijaju u područje prijevoja Derala.

Time se ostvaruje nadzor nad najvažnijom komunikacijom Knin-Bosansko Grahovo-Drvar.

Drugi smjer napada odvijao na području planina Šator-Glamoč na kojem su djelovali  1. hrvatski gardijski zdrug, 81. gardijska bojna, 3. bojna 1. gardijske brigade HV-a, postrojbe Hrvatskog vijeća obrane i specijalne postrojbe MUP-a Herceg Bosne. Iako je neprijatelj imao dobro utvrđene položaje na planini, postrojbe su krenule prema istoku i jugoistoku te dolaze u Glamočko polje s leđa i nakon četiri dana 29. srpnja 1995. ulaze u Glamoč. Idućeg dana se bojišnica stabilizira.

Kao odmazdu za pretrpljene gubitke u ljudstvu i teritoriju, Srbi su izveli zrakoplovno bombardiranje livanjskog područja .

Važnost Ljeta95

Srpski pobunjenici u Krajini, ishodom ove operacije, dovedeni su u poluokruženje s linijom bojišnice samo desetak kilometara udaljene od Knina. Time je sudbina pobunjeničke tvorevine na području Hrvatske bila zapečaćena.

Izvršavanjem ove operacije i dovođenjem Knina u poluokruženje ostvareni su uvjeti za uspješno izvršenje vojno-redarstvene akcije Operacije Oluja koja je započela samo četiri dana nakon okončanja Ljeto95. U Oluji je sudjelovao pretežni dio snaga angažiranih u Operaciji Ljeto ’95.

Operacija Ljeto ’95 je od iznimne važnosti jer je zaključila 8-mjesečni niz vojnih akcija koje su osigurale uvjete za uspješno izvođenje Oluje. Oslobođeno je područje ukupne površine 1600 četvornih kilometara uključujući gradove Bosansko Grahovo i Glamoč.  

Operacija Oluja ne bi se odvijala onakvom dinamikom i uspješnošću da nije bilo Operacije Ljeto’95.

Izvori:

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *