fbpx

Osnovana Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Osnovana Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Akcija za osnivanje Akademije

Akciju za osnivanje Akademije u Zagrebu započeo je 1860. đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. On predaje banu Josipu Šokčeviću novčanu donaciju od 50 000 forinti za osnivanje Akademije uz popratno pismo u kojem izražava želju da bi se u Akademiji „imali stjecati svi bolji umovi (…) da viećaju kojim bi se načinom imala najpreče stvoriti jedna narodna knjiga na slavjanskom jugu, i kako bi imala uzeti u svoje okrilje sve struke čovječje znanosti”. U to vrijeme je Strossmayer bio poznat po svojoj ideologiji o jugoslavenskom jedinstvu.

Dan HAZU

Pitanje osnivanja Akademije je biskup Strossmayer službeno pokrenuo na sjednici Hrvatskoga sabora 29. travnja 1861. koji je danas poznat kao Dan HAZU. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU.

Kratka povijest

Sabor je na njegov prijedlog istoga dana izabrao odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja.  Međutim, zahvaljujući posebnim interesima bečke politike u to vrijeme, car i kralj Franjo Josip tek je nakon pet godina, 1866., odobrio izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti i ta su pravila ostala nepromijenjena do početka Drugoga svjetskoga rata. Nakon potvrde pravila Sabor je izabrao prvih 16 Akademijinih članova. Biskup Strossmayer je izabran za pokrovitelja, a istaknuti hrvatski povjesničar dr. Franjo Rački za predsjednika Akademije.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Akademija je djelovala pod nazivom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), a zatim ponovno u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj vratila ime na JAZU.

Nakon uspostave samostalne i demokratske Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je 26. lipnja 1991. na prijedlog Akademije donio novi zakon o HAZU kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u novoj državi, čime je zakonski priznato njezino cjelokupno dotadašnje djelovanje.

Akademija se pod upravom Strossmayera i Račkoga postupno razvila u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim starijim europskim akademijama. Strossmayer je Akademiju nazvao južnoslavenskom u želji da pomogne znanstvenom i kulturnom uzdizanju i drugih južnoslavenskih naroda (uključivši i Bugare). Međutim, zagrebačka je Akademija i po sastavu radnoga članstva i po svome djelovanju već u početku bila i trajno ostala hrvatskom akademijom. Osim toga, ubrzo nakon osnivanja JAZU u Zagrebu, bila je osnovana Srpska, pa i Bugarska akademija. Time je zamisao osnivača o zajedničkoj akademiji svih naroda na slavenskom jugu ostala neostvarena. Sva znanstvena nakladnička djelatnost Akademije u Zagrebu bila je trajno i prvenstveno usmjerena istraživanjima hrvatske povijesti, kulture, jezika i njezine prirodne baštine.

Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskomu narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje.

dr. Franjo Rački.

Prve publikacije Akademije

Prvi predsjednik Akademije dr. Franjo Rački pokazao se izvrsnim organizatorom znanstvenoga rada. Pod njegovim rukovodstvom pokrenule su se i uredile mnoge Akademijine publikacije. Tako je već 1867. godine objavljen prvi broj znanstvenog časopisa Rad. Do danas je tiskan 531 svezak, i to je najopsežnija serija Akademijinih izdanja.

1877. tiskan je prvi svezak Ljetopisa koji ubrzo postaje redovita godišnja publikacija Akademije i njezin administrativni glasnik. Do danas je tiskano 120 knjiga Ljetopisa. Budući da je istraživanje hrvatske povijesti ostalo dugo vremena glavnim zadatkom Akademije, nije čudo da se broj izdanja iz tog znanstvenog područja naglo povećao. 

HAZU organizirala je preko stotinu znanstvenih skupova u kojima su procijenjena djela zaslužnih pripadnika hrvatskoga naroda tijekom njegove sveukupne povijesti, kao i povijesti i gospodarskog razvoja naših krajeva i gradova te znanstveni skupovi o razvojnim problemima hrvatske domovine. 

Strossmayerova galerija

Biskup Strossmayer je također inicirao gradnju Akademijine palače na Zrinjevcu u kojoj će se smjestiti i njegova galerija slika. Gradnja palače započeta je u kolovozu 1877., a završena je u ljeto 1880., u stilu firentinske renesanse po Strossmayerovoj želji. On je darovao četvrtinu cijeloga iznosa za gradnju palače. Četiri godine kasnije primila je Akademija najveći poklon svoga pokrovitelja: 256 umjetnina, od toga ponajviše slika (ukupno 235), koje najvećim dijelom pripadaju različitim talijanskim slikarskim školama. U Strossmayerovoj prisutnosti 9. studenoga 1884. otvorena je u Akademijinoj palači Strossmayerova galerija.

Knjižnica HAZU

Knjižnica HAZU jedna je od najvećih i najbogatijih znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj. Osnovana je 1867., a već 1868. Akademija je kupila privatnu biblioteku Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, hrvatskog političara i povjesničara, od 12 000 svezaka. Do danas su joj brojni znameniti ljudi darivali, oporučno ostavljali ili prodavali svoje knjige kao npr. Franjo Rački, Ivan Tkalčić, Ante Trumbić i dr.

Namijenjena je istraživačima u području humanističkih i društvenih znanosti. Fond sadrži oko 300 000 svezaka knjiga i bogatu zbirku stranih i domaćih serijskih publikacija te poseban odjel starih i rijetkih knjiga, u kojem se čuvaju i prva izdanja djela Hanibala Lucića, Marina Držića, Marka Marulića, Fausta Vrančića, Matije Vlačića, Petra Zrinskoga, Pavla Rittera Vitezovića, Ivana Lucića i dr. 

NOVO U KNJIŽNICI HAZU!Taksonomija, ekologija i uporaba rogača (Ceratonia siliqua L.) i lovora (Laurus nobilis L.) u…

Gepostet von Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti am Donnerstag, 23. Juli 2020

Redovito izmjenjuje Akademijina izdanja približno sa 700 akademija i znanstvenih institucija u Europi i svijetu. Dan danas je bibliografsko središte Akademije, a postupno se pretvara i u središte Akademijina knjižničnoga sustava i suvremeni informacijsko-referalni centar kojemu je zadaća posredovanje svih vrsta informacija o Akademiji i njezinim izdanjima.

HAZU danas

HAZU prva je u Hrvatskoj organizirala znanstveni skup o koronavirusu, koji je bio održan još uoči prodora virusa u Europu i koji je izazvao veliku pozornost struke i javnosti sublimiravši sve bitno i do tada aktualno o koronavirusu kao novome patogenu s kojim se čovječanstvo mora suočiti. Članovi Razreda za medicinske znanosti HAZU aktivno prate krizu i nastoje pridonijeti njezinu prevladavanju, a neki od njih velikim neposrednim angažmanom i stručnim znanjem pomažu u praćenju i zbrinjavanju zaraženih te obavještavanju javnosti preciznim informacijama i smirujućim obraćanjem preko službenih medija.

HAZU se uključio na prikladan način u obnovu urbanističkih cjelina i oštećenih objekata zajedničkim djelovanjem svih mjerodavnih, Grada Zagreba, Republike Hrvatske i Europske unije.

IZVORI:

  • enciklopedija.hr
  • FOTO: info.hazu.hr

Marta Čagalj

Studentica sociologije koja se u slobodno vrijeme bavi pisanjem i čitanjem na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *