fbpx

Otvoreno Hrvatsko narodno kazalište: Zadnji udarac srebrnim čekićom izveo car Franjo Josip I.

Otvoreno Hrvatsko narodno kazalište: Zadnji udarac srebrnim čekićom izveo car Franjo Josip I.

Dana 14. listopada car Franjo Josip I. svečano je otvorio novu zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Od dobitka na lutriji do kazališta

Današnji HNK nije se uvijek nalazio u zgradi u kojoj ga danas posjećujemo. Prvo profesionalno kazalište u Zagrebu izgrađeno je 1834. godine. Veletrgovac Kristofor Stanković dobio je na glavni zgoditak na bečkoj lutriji u iznosu od 30 000 dukata te je kao privatnu investiciju odlučio podignuti kazališnu zgradu. Gradski magistrat darovao mu je zemljište na uglu Markova trga i Freudenreichove ulice te je u ljeto iste godine započela gradnja kazališne zgrade

Zgrada je sve do 1851. bila u privatnome vlasništvu.

Zgradu su u neoklasicističkome stilu projektirali talijanski arhitekti, otac i sin Christofor i Anton Cragnolini. Svečano otvorenje zgrade je bilo 4. listopada 1834., u čast imendana cara Ferdinanda I. Prvih godina na toj pozornici nastupale su isključivo njemačke kazališne družine. Hrvatsko narodno kazalište započelo je svoju djelatnost kada je 10. lipnja 1840. izvedena junačka igra Ivana Kukuljevića Sakcinskoga Juran i Sofija ili Turci kod Siska u izvedbi novosadskoga Domorodnog teatralnog društva.

U sklopu toga takozvanog Stankovićeva kazališta nalazila se i svečana dvorana za plesove, u kojoj je 1848. zasjedao Hrvatski sabor. Za ondašnje stanovništvo kapacitet je bio dovoljan sa više od 750 mjesta, ali kazalište nije bilo tehnički dovoljno opremljeno.

Gornjogradsko kazalište je bilo središte kazališnoga i kulturnog života grada.

Grad se razvijao, a kazalište postalo premalo

U sve ubrzanijem razvitku kazališne umjetnosti i u Zagrebu su umjetnički i tehnički zahtjevi daleko nadilazili mogućnosti gornjogradske pozornice, osobito poslije osnivanja Opere 1870. i Baleta 1876.

Godine 1871. počelo se intenzivno razmišljati o novoj i opremnijoj kazališnoj zgradi, ali ništa se nije poduzimalo sve do 1880. godine kada je Zagreb zadesio strašan potres. Kazališni odbor imenovan je u travnju 1880. te započinje akciju skupljanja novčanih sredstava. Podnosi Vladi iscrpnu predstavku o potrebi izgradnje nove zgrade i od bečkih arhitekata specijaliziranih za gradnju kazališta Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera naručuje nacrte. U lipnju 1881. Hrvatski sabor donosi Zakon o gradnji novoga Zemaljskog kazališta u Zagrebu.

Car Franjo Josip I. je 31. listopada potvrdio Zakon o gradnji novog Zemaljskog kazališta u Zagrebu.

Nova lokacija predviđena je na sajmištu

Karlo grof Khuen-Héderváry pokreće rasprave o lokaciji, ali tek Izidor Kršnjavi kao novi predstojnik za bogoštovlje i nastavu, 1893. uspijeva izići na konačnu odluku o izgradnji i zahvaljujući predviđenom posjetu cara Franje Josipa I. u jesen.

Khuen-Héderváry 1895. godine prekida Gradsku raspravu o lokaciji odlukom da se buduće kazalište izgradi na mjestu gradskoga sajmišta.

U jesen 1893. bečka arhitektonska tvrtka Helmer i Fellner poslala je nov projekt, a 5. siječnja sklopljen je ugovor o izgradnji nove kazališne zgrade.

Hrvatski arhitekt Viktor Kovačić dao je svoju ideju nacrta za novo kazalište.

U travnju 1894. raspisani su natječaji za izvedbene radove i poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici te je 22. svibnja 1894. više od dvjesto radnika započelo je gradnju. Za četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom i započeli su unutarnji radovi. Svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod. Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foyera na prvome katu autor slika je Ivan Tišov, a autor četiriju poprsja; Ivana Gundulića, Junija Palmotića, Dimitrije Demetera i Vatroslava Lisinskog nije poznat. Izgradnja je napredovala prema planu i poslije šesnaest mjeseci, 8. listopada 1895. godine, izdana je uporabna dozvola.

Tako značajno kazalište došao je otvoriti car

Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895. godine. Toga su se dana brojni Zagrepčani okupili u mnoštvu, a točno u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava po imenu Slava umjetnosti, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika. Bila je alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u čemu su nastupali prvaci Drame, Opere i Baleta, a izvedena je i osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.

Izvor:

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *