fbpx

Ova izolacija je teško pala i životinjama i ljudima

Ova izolacija je teško pala i životinjama i ljudima

Najviše su pogođene društvene životinje

Uspostavljena karantena uslijed aktualne pandemije koronavirusa nije samo utjecala na ljude već i životinje u zoološkim vrtovima diljem svijeta. Promjena u funkcioniranju zooloških vrtova izmijenila je dnevni ritam zatočenih životinja, a koji je do tada bio gotovo stalno obilježen interakcijom s ljudima. Naravno, nije na sve zatočene životinjske vrste ova izolacija imala jednak utjecaj. Uočeno je da je usamljenost najviše pogodila primate i papige, ali i druge društvene životinje.

Orangutan u zoološkom vrtu u Phoenixu (Izvor: Facebook)

Koze koje traže interakciju

U zoološkom vrtu u Phoenixu u američkoj saveznoj državi Arizoni na zatvaranje burno su, između ostalih životinja, reagirale i koze. One su svojim timariteljima dale jasno do znanja da im nedostaju dodiri i pažnja stotina ljudi dnevno. Tako je jedna od tamošnjih zaposlenica navela da im je u karanteni postalo gotovo nemoguće čistiti njihovu štalu jer bi koze na svaki dolazak reagirale nametljivo tražeći maženje i dodire, dajući im tako jasno do znanja da žele i trebaju interakciju.

Kozlić  (Izvor: Pixabay)

Promjene u načinu rada

Zoološki vrtovi se s novonastalom situacijom nose na različite načine. Sudeći prema vijestima koje stižu iz raznih zooloških vrtova dio ovih ustanova je napravio određenu reorganizaciju u svom svakodnevnom funkcioniranja, a kojom se, između ostalog, nastojalo teže pogođene životinje dodatno stimulirati obogaćivanjem životnog prostora, što potiče istraživačko ponašanje i pomaže u smanjivanju stresa. Važnu ulogu u ovakvoj stimulaciji životinja ima i sam proces hranjenja kojim se nastoji oponašati način hranjenja što je više moguće onom u divljini, kako bi se u cjelini potaknula njihova aktivnost, a smanjilo mirovanje.

Crveno-modra ara u zoološkom vrtu u Phoenixu (Izvor: Facebook)

Jessica Hintz, viša kuratorica primata iz ranije spomenutog zoološkog vrta u Phoenixu, nadodala je  da orangutanima i drugim primatima jako nedostaju gomile ljudi, i da je upravo zbog te povezanosti  s ljudima, osoblje moralo još više ograničiti interakciju s njima kako bi se spriječilo širenje bolesti, što je ovim životinjama posebno teško palo.   

Suočavanje s financijskim poteškoćama

Leo Oosterweghel, ravnatelj zoološkog vrta u Dublinu, kaže da je njegov zoološki vrt prije uvođenja karantene imao 100 zaposlenih osoba, i da je u kratkom vremenu taj broj smanjen na 40 zaposlenika. Upravo je ovaj razgovor otkrio koliko su se brzo pojavile financijske poteškoće.

Slon u zoološkom vrtu u Dublinu (Izvor: Facebook)

Zoološki vrtovi, a osobito oni u privatnom sektoru, u nezavidnoj su situaciji jer imaju rashode, ali ne i prihode. O razmjerima problema svjedoče i njihovi računi za hranu koji mogu dosegnuti enormne cifre od nekoliko tisuće eura na dnevnoj ili pak tjednoj bazi. Troškovima za hranu treba pridodati i plaće za zaposlenike, kao i troškove veterinarskih usluga, a što onda zorno ocrtava veličinu problema .    

50 dana karantene u Zoološkom vrtu grada Zagreba

Zoološki vrt grada Zagreba je bio zatvoren za javnost 50 dana, a u tom je periodu naglasak u radu bio stavljen na edukativnu djelatnost, a zahvaljujući kojoj je vrt ostao u daljnjem online kontaktu s publikom. U zagrebačkom zoološkom vrtu vrijeme karantene je pragmatično iskorišteno za završno uređivanje vanjskih nastambi paviljona, koji je poznat i kao Majmunara.

Djeca u zoološkom vrtu u Dublinu (Izvor: Facebook)

Životinje su u našem zoološkom vrtu, uostalom, kao i u drugim zoološkim vrtovima diljem svijeta, u vrijeme karantene najviše pozornosti dobivale od timaritelja i drugog osoblja. O tom intenzivnom nastavku komunikacije sa životinjama u uvjetima izolaciji svjedoči i uskršnji primjer kada su životinje tradicionalno počašćene pisanicama (obojenim prirodnim bojama) koje ovog puta nisu pripremili građani već zaposlenici zoološkog vrta.  

Merkati tijekom tradicionalnog darivanja pisanicama (Izvor: Facebook)

Ova je karantena pokazala da životinje u zatočeništvu navikle na interakciju s ljudima, uslijed prekida te veze počinju pokazivati znakove usamljenosti i zbunjenosti što povećava razinu naše odgovornosti prema njihovoj dobrobiti.

Sonja

Sonja Kirchhoffer po vokaciji je povjesničarka koja radi u obiteljskom obrtu za restauraciju „Industrijska arheologija“. Iako ne radi, strogo gledano, u struci u stalnom je doticaju sa starim stvarima. Kako je zanima puno toga, starog i novog, kada stigne čita i piše, a slobodno vrijeme najviše uživa u ulozi ponosne mame i šetačice obiteljskih pasa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *