fbpx

Pavao Ritter Vitezović: Prvi hrvatski profesionalni pisac

Pavao Ritter Vitezović: Prvi hrvatski profesionalni pisac

Ulica Pavla Rittera Vitezovića nalazi se u centru Zagreba (na Gornjem gradu) i paralelna je s Kamenitom ulicom. U blizini se nalazi poznata galerija Klovićevi dvori i Muzej prekinutih veza.

Prvi hrvatski profesionalni pisac

Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. I 1652 – Beč, 20. I 1713) bio je prvi hrvatski profesionalni pisac, povjesničar, jezikoslovac, nakladnik i polihistor. Sin alsaškoga časnika Antuna Rittera i Senjanke Doroteje Lučkinić živio je i djelovao na prijelazu s 17. na 18. stoljeće. Školovao se u Senju i u zagrebačkoj isusovačkoj gimnaziji, gdje mu je predavao Juraj Habdelić, a 1670. otišao je u Rim, gdje se upoznao s ocem hrvatske historiografije, Ivanom Lučićem. Napao je i kritizirao Lučićeve ideje u djelu Opsjene djela O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske Ivana Lučića.

Croatia rediviva

Croatia rediviva ili Oživljena Hrvatska najpoznatije je Vitezovićevo djelo nastalo na latinskome jeziku 1700. godine u kojemu je razradio ideju da su svi Južni Slaveni zapravo Hrvati. Ovo je djelo stvorio potaknut Mirom u Srijemskim Karlovcima i zadatkom koji je dobio od grofa Ferdinanda Marsiglia da sastavi dokument u kojem bi se točno odredile granice Hrvatske i Dalmacije. Vitezović Hrvatsku Dunavom dijeli na Sjevernu i Južnu, a Južnu dalje na Crvenu koja je šira i obuhvaća slavenska područja od Baltika do Crnoga Mora te Bijelu Hrvatsku koja je uža i dijeli se na Primorsku, Središnju, Međuriječnu i Planinsku. Sačuvana su samo dva primjerka ovoga djela koja se danas čuvaju u HAZU-u i u NSK u Zagrebu. Uz djelo Oživjela Hrvatska povezan je i njegov najpoznatiji povijesni Zemljovid cjelokupnoga Hrvatskoga Kraljevstva (Mappa generalis regni Croatiae totius, 1699).

Voditelj prve tiskare

Hrvatski je Sabor Vitezoviću povjerio vođenje prve tiskare u banskoj Hrvatskoj u kojoj je tiskao i vlastita djela. Godine 1706. u velikom je požaru tiskara oštećena i daljnje tiskanje onemogućeno, stoga je Vitezović tada doveden u jako loše financijsko stanje. Tri godine nakon požara Sabor mu oduzima i upravu nad tiskarom.

Spomen ploča na zgradi u kojoj je djelovala Hrvatska državna tiskara kojom je upravljao Pavao Ritter Vitezović. Izvor: Wikipedia.

Teorija o podrijetlu Hrvata

U njegovo je vrijeme smatrano da su svi Slaveni potomci zajedničkoga pretka pa su tako postojale i dvije teorije o njihovome podrijetlu. Prva je teorija smatrala da su Slaveni potomci Noina sina Jafeta, a druga pak da je Ilirije, sin kiklopa Polifema i nimfe Galateje, praotac Ilira. Vitezović, uz biblijsku i antičku (Apijanovu), uvodi treću tzv. kuretsko-koribantsku teoriju o podrijetlu Hrvata koja povezuje starosjedioce u Hrvatskoj – Kurete i Koribante Tome Arhiđakona s Hrvatima, a iz njihova imena izvodi i etimologiju imena Hrvat.

Dva stoljeća ucviljene Hrvatske

Uz Croatia rediviva značajan je i njegov spjev Plorantis Croatiae saecula duo, odnosno Dva stoljeća ucviljene Hrvatske u kojem su opisane borbe s Osmanlijama u 16. i 17. stoljeću, točnije do Karlovačkoga mira 1699. To je prvi nacionalni ep autora Pavla Rittera Vitezovića s oko 2700 heksametara i podijeljen je u dva pjevanja, odnosno stoljeća saeculum primum i saeculum secundum. Na početku nas u radnju uvodi pripovjedač, koji nakon početnih desetak stihova postaje sama Croatia plorans – ucviljena Hrvatska.

Uzor Ljudevitu Gaju

Vitezović je provodio načelo po kojemu svaki fonem treba imati samo jedno slovo i svaki se glas označuje uvijek istim slovom, a služio se dijakritičkim znakovima. U rješavanju grafijskih problema vratio se pismu starih Hrvata, odnosno glagoljici i tako postao uzorom Gaju i ilircima. Tako je nastao i njegov rječnik Lexicon Latino-Illyricum s tronarječnom koncepcijom, važan jer se najviše približio jednografemskoj latiničkoj grafiji (u zapisivanju dijakritika) pa ga je zbog toga Ljudevit Gaj odabrao kao uzor za konačnu reformu hrvatske latinice.

Izvor:

Anđela Bosančić

Anđela Bosančić

Splićanka sa zagrebačkom adresom. Studentica kroatologije i hrvatskog latiniteta na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *