fbpx

Petar i Toma Erdödy: Neustrašivi junaci u borbi Osmanlija

Petar i Toma Erdödy: Neustrašivi junaci u borbi Osmanlija

Hodate li ulicom kneza Branimira u smjeru zapad-istok s vaše lijeve strane u blizini Branimirove tržnice naići ćete na ulicu Petra i Tome Erdödyja. Ova ulica spaja ulicu kneza Borne i ulicu kneza Branimira, a iz nje možete ući u Tvrtkovu ulicu. Tko su Petar i Toma? Braća? Otac i sin? Rođaci? U kojem razdoblju su živjeli? Po čemu su značajni? Zašto su se njihova imena našli u društvu ostalih velikana po kome nose zagrebačke ulice imena? Vrijeme je da obogatite svoje znanje.

Obitelj Erdödy

Obitelj Erdödy je velikaška obitelj mađarskog podrijetla koja je imala posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sjeverno od Kupe. Osnivač roda bio je Franjo Bakač iz Erdőda čiji je sin bio biskup Toma Bakač.

Osnivačem obitelji smatra se Petar I., nećak biskupa Tome, koji je stekao 1511. godine naslov baruna te je prezime Bakač zamijenio prezimenom Erdödy. Nakon Tomine smrti Petar I. je naslijedio većinu njegovih posjeda u Ugarskoj i Hrvatskoj, a iz obitelji Erdödy potekli su mnogi hrvatski banovi, državni, vojni i javni djelatnici.

Petar II. Erdödy – sin Petra I.

Barun, grof, vojskovođa i hrvatski ban Petar II. Erdödy rodio se oko 1504. godine. Upravu nad obiteljskim imanjima otac mu je povjerio 1541. godine. U sukobima s Osmanlijama izgubio je posjede u Križevačkoj županiji 1545. godine, a 1554. godine mu je povjerena obrana Kostajnice i Novigrada na Uni. Tri godine kasnije sklopio je s Nikolom Zrinskim dogovor o zamjeni vlastelinstva u vlasništvu Zrinskih za ugarske posjede obitelji Erdödy.

Dužnost hrvatsko-slavonskog-dalmatinskog bana obnašao je od je od 1557. do 1537. godine. Kao ban pobijedio je Osmanlije kod Hrastovice i Slatine, a nakon pobjede kod Ivanić Kloštra kralj Ferdinand I. nagradio je i grofovskim naslovom.

U Jastrebarskom je utemeljio prebendu uz kapelicu sv. Petra, u kojoj je i pokopan. Nažalost, ta kapelica je srušena, ali Petrov nadgrobni spomenik uzidan je u zid nove župne crkve sv. Nikole, koja je sagrađena 1776. godine. Poslije njegove smrti obiteljskim imanjima upravljala je njegova žena Barbara Alapić.

Toma II. Erdödy – sin Petra II.

Sin Petra II., Toma II. Erdödy rođen je oko 1558. godine. Toma je na području Hrvatske upravljao imanjima na teritoriju Samobora, Jastrebarskog, Varaždina, Cesargrada i pojedinih zemljišta uz Savu. Hrvatskim banom imenovan je dva puta, u razdoblju od 1584. do 1595. godine i od 1608. do 1614. godine. Za hrvatsku povijest najznačajnija je njegova obrana hrvatskih zemalja od osmanlijskih osvajanja.  

O Tomi pogledajte u prvih 2:30 min

In Deo vici!

Toma je nakon bitke kod Siska 1593. godine i pobjede nad Osmanlijama glasno uzviknuo In Deo vici! (U Bogu pobijedih!). Za sudjelovanje u toj bitci španjolski kralj Filip II. imenovao ga je vitezom Reda sv. Spasitelja, a papa Klement VII.  pohvalio je pobjednike posebnim pismom.

Toma u molitivi pred Kristom, oko 1620.
izvor: wikimedia

Godine 1595. odrekao se banske časti jer mu kralj, između ostalog, nije nadoknadio troškove obrane Hrvatske. Ipak, kao dar za zasluge u ratovanju s Osmanlijama kralj mu je 1607. godine darovao tvrđavu Varaždin i proglasio ga nasljednim kapetanom grada Varaždina i nasljednim velikim županom Varaždinske županije.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Nadgrobna_plo%C4%8Da_bana_Tome_Baka%C4%8Da_Erd%C3%B6dyja_ZG_Katedrala.jpg
Nadgrobna ploča Tome Erdödy u zagrebačkoj katedrali
izvor: proleksisenciklopedia online

Godine 1608. ponovno je bio proglašen banom, ali je 1614. godine ponovno odstupio jer mu kralj nije isplatio sredstva za održavanje banske vojske i nije ga dao svečano uvesti u bansku čast. Godinu dana nakon čast velikoga župana predao je svojemu sinu Žigmundu I. Preminuo je 1624. godine, a pokopan je u zagrebačkoj katedrali. Na nadgrobnoj ploči, uz banske insignije, uklesano je njegovo geslo In Deo vici i natpis:

Presvijetloga gospodina grofa Tome Erdődyja od Monyorókeréka, Zaprte gore[Moslavine] i župana Varaždinske županije, doživotnog viteza Reda Svetog Otkupitelja, meštra kraljevskih tavernika, savjetnika svetoga carskog i kraljevskog veličanstva i nekoć bana Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koji je pobožno u gospodinu preminuo 17. siječnja godine Gospodinove 1624. u dobi od 66 godina.

izvor: Erdödy, Toma II., Hrvatski biografski leksikon online

Izvori:

  • enciklopedia.hr
  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Karlo Horvat, Toma Erdedi-Bakač ban Hrvatski, Zagreb 1900.
  • proleksis enciklopedia online

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *