fbpx

Prošlo je 27 godina od tragične smrti košarkaškog genija Dražena Petrovića

Prošlo je 27 godina od tragične smrti košarkaškog genija Dražena Petrovića

Na današnji dan, 7. 6. 1993., u prometnoj nesreći na autocesti A9, dvadesetak kilometara sjeverno od Ingolstadta u Njemačkoj, u 29. godini života poginuo je Dražen Petrović, košarkaški Mozart i jedan od najboljih hrvatskih sportaša svih vremena.

Tog 7. lipnja, crvenim Golfom upravljala je košarkašica i manekenka Klara Szalantzy, Draženova tadašnja djevojka, koja se zabila u tegljač dok je Dražen spavao na suvozačkom sjedalu. S njima u automobilu bila je i Hilal Edebal, turska košarkašica koja je zadobila ozljedu mozga koja je prouzročila gubitak pamćenja.

Svoju posljednju utakmicu Dražen je odigrao s reprezentacijom 5. lipnja protiv Slovenije u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo u Wroclawu. Hrvatska reprezentacija se nakon utakmice vraćala iz Poljske avionom, no Dražen je na put krenuo automobilom.

Prerano prekinuta karijera sastojala se od pet klubova

Već sa 15 godina nastupa za seniorsku momčad Šibenke, klub iz svog rodnog grada, koju dovodi do finala državnog prvenstva kada mu je bilo samo 18 godina. Na toj utakmici, Dražen pogađa dva konačna slobodna bacanja za pobjedu Šibenke i donosi klubu prvi naslov prvaka države. Nakon dva dana, Košarkaški savez Jugoslavije donosi odluku da se Šibenki oduzme titula nakon kontroverznog suđenja te da se utakmica odigra ponovno na neutralnom terenu, na što je Dražen odgovorio: ”Samo vi igrajte ako želite, ja svoju medalju ne dam nikome!”

Profesor Milanović postao je Draženov kondicijski trener još dok je igrao za Šibenku: "Krenuli smo raditi kada je Dražen…

Gepostet von Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović am Sonntag, 26. Februar 2017
Dražen Petrović, Šibenka.

Slijedeći stope svoga starijeg brata Aleksandra, Dražen prelazi u zagrebačku Cibonu 1984. i tamo provodi četiri godine, a u prve dvije sezone nakon Draženova dolaska, Cibona nije izgubila niti jednu prvenstvenu utakmicu. Nevjerojatna sinergija s navijačima te kvaliteta momčadi dovela je do osvajanja dva naslova europskog prvaka u Ateni 1985. te u Budimpešti godinu dana poslije.

Nakon Cibone prelazi u Real Madrid gdje je u godinu dana provedenih u klubu odigrao 47 utakmica i zabio 1026 koševa. Postaje iznimno popularan u Španjolskoj te sa Realom osvaja španjolski kup, Kup pobjednika kupova i igra finale španjolskog prvenstva.

Predvodnik vala europskih košarkaša u NBA-u

U vrijeme kada se američka liga smatrala nedodirljivom za igrače iz Europe, Dražen odlazi u redove Portland Trail Blazersa 1989. godine gdje u 18 mjeseci postiže 583 koša u 77 utakmica. Iako je u klubu imao status pričuvnog igrača i bez obzira na mali broj minuta po utakmici, proglašen je najboljim šuterom u povijesti kluba.

Zbog neadekvatne minutaže u Blazersima, prelazi u New Jersey Netse koji su tada bili u dnu NBA lige i dovodi ih do playoff-a prvi put nakon 10 godina, a tamo postaje i jedan od vodećih šutera lige.

Otići ću u Ameriku, u profesionalce. Koji su motivi? Dovoljno je da ni jedan europski igrač tamo nije uspio. Ja ću biti prvi kojem je to pošlo za rukom. Prerastao sam Europu i pravo da pokušam nitko mi ne može osporiti.


Draženov dres Netsa s brojem 3 podignut je i umirovljen 11. studenoga 1993. godine u Meadowlands Areni, dvorani New Jersey Netsa.

Uvršten je i u košarkašku Kuću slavnih u Springfieldu 2002.

Prvi je kapetan hrvatske košarkaške reprezentacije za koju je odigrao 40 utakmica, postigao 1004 koša, što je u prosjeku 25 koševa po utakmici. Prve i zadnje koševe igrajući za hrvatsku košarkašku reprezentaciju ubacio je Sloveniji 20. svibnja 1992. i 6. lipnja 1993. godine.

Dražen je sudjelovao triput na Olimpijskim igrama sa reprezentacijom i osvojio je tri medalje: 1984. godine u Los Angelesu (bronca), 1988. godine u Seoulu (srebro) i 1992. godine u Barceloni (srebro).

…Dražen je u mnogočemu utjecao na druge, otvorivši im put da shvate kako se sve može postići ako osim talenta i povoljnih okolnosti posvetiš cijeli svoj život onome u čemu težiš za savršenstvom…

Krešimir Ćosić

U Zagrebu je 2006. otvoren Muzejsko – memorijalni centar Dražen Petrović, a dvorana u kojoj igra Cibona je nedugo nakon Draženove smrti preimenovana u Košarkaški centar Dražen Petrović.

Hrvatski olimpijski odbor je ustanovio 2006. nagradu koja nosi njegove ime, a namijenjena je mladim sportašima i sportašicama za izvanredne sportske rezultate i sportski razvoj.

U Šibeniku je 22. listopada 2011. na Baldekinu otkriven brončani kip Dražena, djelo akademskog kipara Kažimira Hraste, te je otvoren Spomen muzej uređen u Draženovu stanu koji se nalazi nedaleko sportske dvorane gdje je Dražen napravio svoje prve košarkaške korake.

Kip Dražena u Šibeniku

Njegov talent, nevjerojatna radna etika, posvećenost i neiscrpna želja za uspjehom čine ga istinskom legendom, uzorom i inspiracijom.
Dražen je svojim potezima uspijevao košarku pretvoriti u umjetnost, te ostaje simbol hrvatskoga sporta i nadahnuće prošlim, ali i nadolazećim generacijama.

Izvori:

Petra Pletikosa

Studentica engleskog jezika i književnosti koja slobodno vrijeme ispunjava dobrom glazbom, knjigama i filmovima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *