Prva hrvatska knjiga o intrigantnom fenomenu magije: ‘Magija na hrvatskome povijesnom prostoru’

Prva hrvatska knjiga o intrigantnom fenomenu magije: ‘Magija na hrvatskome povijesnom prostoru’

U kojoj je mjeri magija utjecala, i još utječe, na ljudske živote, kulturu i svakidašnjicu od prapovijesti do današnjeg doba? Na to, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja o drevnim i suvremenim magijskim predodžbama i vjerovanjima odgovore donosi knjiga Magija na hrvatskome povijesnom prostoru dr. sc. Denivera Vukelića, autora kojeg u popularnom medijskom žargonu nazivaju doktorom za magiju.

Riječ je o opsežnom znanstveno-popularnom djelu namijenjenom širokome čitateljskom krugu, u kojem se prvi put u Hrvatskoj fenomen magije, koji je vrlo složen, obrađuje na sveobuhvatan, interdisciplinaran način. Knjiga u izdanju Školske knjige nastala je na temelju višegodišnjih istraživanja tog povjesničara s doktoratom iz etnologije i antropologije – tijekom doktorskog studija bavio se magijskim sustavima, modelima i praksama te njihovim utjecajem na hrvatski, ali i europski kulturni identitet.

Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, objavljena u prestižnoj biblioteci Lucius, ima 752 stranice i bogato je opremljena umjetničkim, povijesnim i suvremenim slikama i ilustracijama te prikazima magijskih zapisa i magijskih predmeta. Djelo je dostupno u knjižarama i webshopu Školske knjige, a izabrani ulomci nalaze se na listalici.

Knjiga je prepuna zadivljujućih antropoloških, etnografskih i etnoloških podataka, uzbudljivih povijesnih činjenica potkrijepljenih isječcima iz psihologijske i sociološke misli te prikaza komparativne religije sačinjenih na temelju pomno odabranih metoda. Dok čitamo ovo djelo, objašnjava urednica Sonja Miličević Vukelić, ne pratimo samo povijesni razvoj, zapetljavanje i rasplitanje raznih magijskih sustava već i kritički razmišljamo o magiji i o tome što je u našem postojanju zapravo trivijalno, što je iskonsko, što nosi vrijednost, a što je praznovjerno.

Magiju se tijekom povijesti interpretiralo na različite načine u sklopu religije, prava i znanosti

Često su takva gledišta bila jednoobrazna i nekritička ili čak negativno kritička, vođena vlastitim trenutačnim i kolektivnim kulturnim vrijednostima i svjetonazorom, napominje autor knjige dr. sc. Deniver Vukelić.

Tek s novijim metodološkim, interdisciplinarnim i multidisciplinarnim kulturološkim humanističkim pristupima s kraja 20. i početka 21. stoljeća počelo se znanstveno promatrati objektivan utjecaj nečega što je u većoj količini sveprisutno u ljudskoj kulturi, a tako često skrivano i na margini društva, kao što je to ‘magijsko’.

dr.sc. Vukelić

Prva dva poglavlja knjige odgovaraju na pitanja što je magija i koje su njezine glavne sastavnice (sustavi, sredstva i uloge). Drugi i glavni dio Magije na hrvatskome povijesnom prostoru sastoji se od četiri veća poglavlja u kojima čitatelji mogu pratiti mnogobrojne magijske fenomene i modele magijskog djelovanja i praksa od prapovijesti do današnjeg doba. Jednako tako nudi im se mogućnost usporednog praćenja povijesti europskoga i hrvatskoga religijskog pogleda na magiju i magijske prakse.

U posljednjem poglavlju čitatelji mogu saznati više o slobodnom zidarstvu, magijskim sinkretističkim društvima, zatim o sotonizmu, neošamanizmu, vještičarstvu i wicci te o masovnoj magijskoj popularnoj kulturi 20. i 21. stoljeća. Autor stavlja u znanstveni kontekst niz kontroverznih fenomena, a pozornost daje i javnim karizmatičnim magijskim praktičarima, među kojima su, primjerice, Braco sa Srebrnjaka i Fatma Nur Dženet.

Riječ je o uzbudljivom djelu koje će izazvati veliku pozornost stručne i šire javnosti

Ono će biti iznimno korisno studentima, profesorima i znanstvenicima iz područja povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije i kulturne antropologije, sociologije, prava, arheologije, arhivistike, teologije, književnosti, kulturologije i menadžmenta u kulturi.

No, knjiga je namijenjena širokom čitateljskom krugu. Urednica Sonja Miličević Vukelić preporučuje je svima koji žele saznati što je to prirodna magija, što korisna drevna mudrost, a što zloćudna magijska praksa, tko su bajalaci i bajalice, grabancijaši, sihiribazi, babalawe ili pak žele istražiti kako je povijest razlikovala šarlatane i šarlatanke od magijskih praktičara i praktičarki, vilenice od vještica, travarke od uročica, dobre vračeve od loših, ali i mnogo više.

FOTO: PR

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 30.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori