fbpx

Prvi zagrebački tramvaj, od milja zvan Konjka

Prvi zagrebački tramvaj, od milja zvan Konjka

Tramvajski promet glavni je oblik javnog prijevoza u Zagrebu. Zagrepčani su svoj prvi tramvaj dobili 5. rujna 1891. Doduše nije ličio nimalo današnjem, ali je tada bio velika atrakcija i inovacija.

Kako je došlo do tramvaja?

Potkraj 19. stoljeća Zagreb se naglo urbanizirao i prerastao u suvremen srednjoeuropski grad u kojem se samo u posljednjem desetljeću stanovništvo povećalo za gotovo 50%. Tako se javila potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako su još 1844. uvedene prve konjske omnibusne linije, one nisu služile u svakodnevnu svrhu. Vozile bi sezonski i služile za prijevoz putnika do gradskih kupališta ili za potrebe prijevoza gostiju od željezničke stanice do ondašnjih zagrebačkih hotela. Iz tog razloga 1885., šest godina nakon pojave prvog Siemensova električnog vlaka, u Zagrebu se počelo raspravljati o uvođenju novog prijevoznog sredstva.

Ta ideja postala je aktualna tek 1887. kada je francuski inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu uvođenje konjskog tramvaja od Zagreba do Samobora. Zbog nedostatka sredstava, od te ideje ubrzo se odustalo, a Gautier je zatim promijenio plan i predložio izgradnju pruge u Zagrebu. Nacrte za gradnju nadležno ministarstvo u Budimpešti odobrilo je potkraj ljeta 1890., a dozvolu za gradnju Gautier je dobio tek 7. ožujka 1891., ali nije započeo njezinu gradnju, već je uz pristanak gradske općine prenio svoja prava i obveze na Društvo zagrebačkih građana.

Nova prijevozna atrakcija

Prvi zagrebački tramvaj tog 5. rujna u pogon je pušten točno u 13 sati.  Toga dana bila je subota i interes za novo prijevozno sredstvo bio je iznimno velik. Sljedećeg dana, u nedjelju, tramvajem se prevezlo čak 20.005 osoba, a tijekom prve godine gotovo nevjerojatnih 1.009.404 putnika. Uzme li se u obzir da je u to vrijeme Zagreb imao samo 42.000 stanovnika te su brojke jako velike.

Prosječna cijena vožnje iznosila je oko 12 filira, a tijekom prve godine zarađeno je ukupno 77.800 forinti.

Tramvaj su činili konji i vagoni

Za pogon prvih zagrebačkih tramvaja upotrijebljena je konjska vuča. Ukupno je nabavljeno 70 konja, koji su se izmjenjivali u službi. Svaki je konj prevaljivao prosječno 26 do 28 kilometara na dan. Remiza je, s konjskom stajom i upravnom zgradom, bila na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.

Zagrepčani su svoj prvi tramvaj iz milja nazvali Konjka

Za zagrebački konjski tramvaj vagoni su naručeni iz Graza, iz tvornice Weitzer. Bili su dugački 5 metara, visoki 2,5 metra i široki 1,8 metara. Svaki vagon je s lakoćom vukao jedan konj. Tramvajski je vozni park 1891. obuhvaćao 10 zatvorenih i 6 otvorenih (ljetnih) kola, a do 1910. broj je porastao na 38 kola.

ZATVORENA KOLA, Izvor: prometna-zona.com

Širina kolosijeka iznosila je 760 mm, a ukupna prometna duljina pruge oko 8 km.

Ruta

Konjka bi svoj put započinjala kod današnjeg Kvaternikovog trga, gdje je u to doba bila mitnica kraj tvornice konjaka – kasnije upravne zgrade Badela. Išla je Vlaškom ulicom, Draškovićevom, Jurišićevom, prelazila Trg bana Jelačića, pa nastavljala Ilicom do Mandalice, današnja Mandaličina ulica.

Prosječna brzina tramvaja bila je oko 7,5 kilometara na sat.

Od te glavne rute odvajale su se dvije pruge koje su vodile na jug. Prva je išla od Ilice do Zapadnog kolodvora, tada nazivanog Južni kolodvor. Druga Frankopanskom ulicom, pa sve do kraja Savske ceste tj. do Savskog mosta. Izgradnjom novog kolodvora, današnjeg Glavnog, već sljedeće godine sagrađen je odvojak tramvajske pruge od Jelačićeva trga do novog kolodvora.

Polako nestajanje Konjke u Zagrebu

Takav je konjski tramvaj u Zagrebu djelovao sve do 1910. godine, kad ga je zamijenio električni tramvaj. Preduvjet za to bila je izgradnja električne centrale 1907. godine nakon čega se odmah pristupilo izgradnji novog postrojenja i  tramvajske infrastrukture te je 18. kolovoza 1910. godine u promet pušten električni tramvaj. Promet na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren 18. kolovoza 1910. godine. Konjski tramvaj zadržao se još godinu dana do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja.

Iako po Zagrebu Konjka više nije vozila sve do studenoga 1937. prevozila je građane Velike Gorice i to od željezničke postaje do Novog Čiča.

Vožnja tramvajem danas

Danas se redoviti tramvajski promet odvija se na 116.346 m pruge po kojima svaki dan prometuje 184 tramvajskih, motornih kola i 84 prikolice. Ukupna je dužina pruga na 15 linija dnevnog prometa 148 km, a na četiri noćne linije 57 km. Na godinu se ZET – ovim tramvajima u gradu Zagrebu preveze oko 182,000.000 putnika.

Izvori:

YouTube

Ritamgrada.hr

Tomislava Špoljar

Studentica preddiplomskog studija portugalskog i španjolskog jezika i književnosti. Glavna razonoda su mi povijest, književnost, umjetnost, putovanja i fotografija. Najdraže mjesto za provođenje vremena: Zagreb!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *