fbpx

Rezime štete na stalnom postavu Egipatske zbirke AMZ-a

Rezime štete na stalnom postavu Egipatske zbirke AMZ-a

Oštećena palača Vranyczany-Dobrinović     

U potresu koji je pogodio grad Zagreb i širu okolicu, u ranim jutarnjim satima 22. ožujka 2020., najviše je stradalo povijesno središte grada. Među brojnim stradalim objektima u Donjem i Gornjem gradu je i palača Vranyczany-Dobrinović u kojoj je smješten Arheološki muzej još od 1945. godine. Kako bi saznali razmjere oštećenja unutar stalnih postava kontaktirali smo Igora Uranića, voditelja Egipatske zbirke koji kaže da je u potresu u AMZ-u nastalo dosta štete na stalnim postavima Muzeja, osobito na 2. i 3. katu zgrade, na kojima su bile izložene pretpovijesna, egipatska i antička zbirka.

Sarkofag (Izvor: Arheološki muzej u Zagrebu)

Oštećeni predmeti unutar Egipatske zbirke

U središtu ovog članka je stradala Egipatska zbirka koja ulazi u najznačajnije kolekcije tog tipa u Hrvatskoj. Zbirka je sastavljena od različitih predmeti poput sarkofaga, stela, skulptura, upotrebnih predmeta i drugog pri čemu je najveći dio te kolekcije vezan uz zagrobni život, a manji uz svakodnevicu starih Egipćana. Uranić kaže kako je uslijed prevrtanja i rušenja mnogih muzejskih predmeta ozbiljnija oštećenja, u njegovoj zbirci, pretrpjelo 16 predmeta. U taj broj, naglašava, nisu uključena manja oštećenja na građi poput ogrebotina.

Stradale pogrebne stele

Teže su stradale dvije pogrebne stele, jedna iz Srednjeg kraljevstva (2055. – 1650. pr. Kr.), i druga koja pripada Novom kraljevstvu (1550. – 1069. pr. Kr.).

Kod starije stele (Obiteljska pogrebna stela) iz Srednjeg kraljevstva vidljiva je, navodi Uranić, vrlo pravilna pukotina koju je moguće sanirati lijepljenjem, a koja vjerojatno neće biti primjetna nakon restauracije. Na fotografiji se može vidjeti da je pukao gornji, desni ugao stele, što sudeći prema priloženom ne bi trebalo uzrokovati veće poteškoće pri obnovi.

Obiteljska pogrebna stela (Izvor: Igor Uranić)

Mlađa stela (Inehemova i Baket-nebetina pogrebna stela) s područja Luksora iz 19. egipatske dinastije, a koja je već bila oštećena u lijevom gornjem dijelu te je na njoj bila vidjela dijagonalno položena linija napuknuća, sada je dobila nova teža oštećenja, te je oštećena na svom licu (na strani na kojoj je reljef). Tako da je sada njezini gornji dio, po sredini i s desne strane, jednim dijelom uništen. Postupak njezine restauracije će biti složeniji, a oštećenja će ostati vidljiva.

Inehemova i Baket-nebetina pogrebna stela (Izvor: Igor Uranić)

Stradale ušabti figure

Uz pogrebne stele ovdje su stradale u najvećem broju magijske ušabti figure. Uranić pojašnjava da su to figure koje prikazuju ljudske likove, s alatkama za poljodjelstvo, a koje su bile povezane s kultom zagrobnog života. Nadodaje da je desetak ušabti figurica, koje se datiraju između  1550. i 332. g. pr. Kr., slomljeno i da im je potrebna restauracija. Njihova oštećenja posljedica su činjenice da su one izrađene od tradicionalne egipatske fajanse koja je krhka i lako lomljiva.

Ušabti figura (Izvor: Igor Uranić)

Sanacija muzeja

Uranić je napomenuo i da poznata Zagrebačka mumija i Lanena knjiga (najduži etruščanski tekst na svijetu) nisu oštećeni, ali da će za vrijeme sanacije zgrade Muzeja vjerojatno biti premješteni, pri čemu će se voditi računa o osiguravanju adekvatnih klimatskih uvjeta za njihovo čuvanje kako ne bi došlo do propadanja.

Nužnost što hitnijeg provođenja sporazuma iz Bruxellesa  

Hrvatska je relativno nedavno, kao 26. europska država, potpisala Deklaraciju o suradnji na unaprjeđivanju digitalizacije kulturne baštine u Bruxellesu (22. studenog 2019.). Ovim se aktom nastoji na globalnoj europskoj razni zaštiti kulturna građa, uslijed sve izraženijih prijetnji kojima je izložena.

Rast opasnosti za građu vezan je uz sve masovniji turizam, klimatske promjene, terorizam, prirodne kataklizme poput ove koja je nedavno pogodila Zagreb. Upravo ovakve situacije pokazatelj su nužnosti što hitnijeg provođenja potpisane deklaracije kako bi se u slučaju potrebe građa mogla efikasno rekonstruirati. Digitalizacija kulturne baštine na efikasan način omogućava njen opstanak u budućnosti.

Digitalizacija Kapitolijske vučice (Izvor: CHD Facebook)

Izvori:

  • Cultural Heritage Digitisation: Facebook.

Sonja

Sonja Kirchhoffer po vokaciji je povjesničarka koja radi u obiteljskom obrtu za restauraciju „Industrijska arheologija“. Iako ne radi, strogo gledano, u struci u stalnom je doticaju sa starim stvarima. Kako je zanima puno toga, starog i novog, kada stigne čita i piše, a slobodno vrijeme najviše uživa u ulozi ponosne mame i šetačice obiteljskih pasa.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *