fbpx

Ruđer Bošković: Vizionar znanosti 20. stoljeća

Ruđer Bošković: Vizionar znanosti 20. stoljeća

Boškovićeva ulica nalazi se u samom centru Zagreba. Spaja Zrinjevac s Ulicom kralja Držislava, a križa se s Petrinjskom, Palmotićevom i Draškovićevom ulicom. Sigurni smo da mnogi od vas Boškovićevom ulicom prođu i nekoliko puta dnevno. No, jeste li se ikad zapitali koliki je doprinos Ruđer Josip Bošković ostavio hrvatskom društvu? Sada je vrijeme da saznate.

Od Dubrovnika do Rima

Ruđer Josip Bošković (1711–1787) hrvatski je znanstvenik, matematičar, fizičar, astronom, filozof, diplomat i pjesnik. Svoje je obrazovanje započeo u Dubrovniku u Collegium Ragusinum, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu. Njegova sestra Anica Bošković bila je jedna od poznatih dubrovačkih književnica, kao i brat Baro Bošković.

Dubrovnik. Izvor: Pixabay

Studirao je retoriku, filozofiju i teologiju. Matematiku je počeo predavati već kao student teologije. Istodobno je nastavio studij teologije te se zaredio 1744. kao isusovac, a uskoro preuzima katedru matematike.

Rasprave obilježene Newtonovim idejama s područja matematike, fizike i astronomije počeo je objavljivati 1736. godine. Povjereno mu je bilo i da istražujući pukotine na kupoli statički ispita crkvu Sv. Petra u Rimu, o čemu je napisao poseban izvještaj.

Rim. Izvor: Pixabay

Prva znanstvena ekspedicija

O problemu oblika i veličine zemlje te nejednakosti sile teže piše već u svojim prvim radovima. Papa Benedikt XIV. povjerio mu je da u Papinskoj državi obavi mjerenja meridijanskih stupnjeva između Rima i Riminija i na temelju toga izradi zemljopisnu kartu Papinske države, a to je ujedno bila prva Boškovićeva geodetsko-kartografska ekspedicija. Rezultate mjerenja i opažanja objavio je pod naslovom O znanstvenom putovanju po Papinskoj državi. Uz djelo se nalazio zemljovid Papinske države, a zbog novih ideja u geoznanostima, upravo je taj rad utjecao na kasniju kartografiju. Na temelju njegovih istraživanja provedena su geodetska mjerenja u  Austriji, Ugarskoj, Pijemontu i Pennsylvaniji.

Rim. Izvor: Pixabay

Počasni plemić grada-republike Lucce i član Royal Society u Londonu

Godine 1757. kad je izbio spor zbog pograničnih voda između Lucce i Toskanskog vojvodstva, Bošković je kod austrijskog cara u Beču zastupao Luccu i uspio doći do rješenja u njezinu korist.

Zbog uspješnosti u rješavanju spora oko pograničnih voda između Lucce i Toskanskoga vojvodstva, grad-republika Lucca je Boškovića proglasila plemićem jer ih je zastupao u Beču kod austrijskog cara. Dok je boravio u Beču, tiskao je svoje glasovito djelo na latinskom jeziku Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi. Svakako valja spomenuti da na hrvatskom nije napisao niti jedno djelo, osim poneke rečenice u pismu.

Što želiš o, lijepa Cupis, tebi je svoje ime i ljepotu lica dao krasni Kupid(on), ljepotice.

Za drugu krasnu ženu, čije je ime gospođa Cupis – Boškovićev epigram

Djela su pisana na latinskom ili na talijanskom jeziku. Zbog kritike njegovih znanstvenih nazora, putovao je po europskim znanstvenim središtima od Pariza i Londona preko Carigrada i Varšave do Rima i Pavije. U Londonu se kretao u krugovima istaknutih znanstvenika, a 1761. primljen je u članstvo Royal Society kojemu je posvetio spjev u latinskim stihovima Pomrčine Sunca i Mjeseca u kojem iznosi teoriju pomrčine.

Pomrčina Mjeseca. Izvor: Pixabay

Na putu od Londona do Carigrada locirao izgubljenu Troju

Na poticaj društva Royal Society otišao je u Carigrad motriti prolazak Venere ispred Sunca. Kako nije stigao motriti prolazak Venere, umjesto toga je odlučio istražiti ruševine Troje. Poricao je tada prihvaćenu tezu da se ruševine Troje nalaze na maloazijskoj obali nasuprot otoku Tenedu.

Bošković je tvrdio da se one nalaze dublje u unutrašnjosti, a to su poslije potvrdila iskapanja Heinricha Schliemanna. O tome je napisao djelo Izvješće o ruševinama Troje, dok je putovanje od Carigrada do Poljske opisao u dnevniku Dnevnik putovanja iz Carigrada.

Trojanski konj – simbol Troje. Izvor: Pixabay

Bio je neraskidivo vezan uz Dubrovnik, iako je u njemu bio još samo jednom

Nakon povratka u Italiju bio je profesor matematike na Sveučilištu u Paviji, osnovao je Zvjezdarnicu u Breri kraj Milana u kojoj je preuzeo katedru za astronomiju. Nakon ukinuća isusovačkoga reda, preselio se u Pariz gdje je bio službenik Ministarstva vanjskih poslova i ravnatelj optike u Ministarstvu mornarice.

Zbog naporna rada na redigiranju tekstova zdravlje mu se jako pogoršalo. Umro je od upale pluća u Milanu, gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone. Cijeloga života ostao je vezan uz Dubrovnik za koji je obavljao diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747). Bio je član devet akademija, među kojima akademije u Bologni, Parizu, Sankt Peterburgu i Londonu.

Milano. Izvor: Pixabay

Doprinos današnjoj znanosti

Boškovićev rad obuhvaća različita područja znanosti, a najvažniji je njegov doprinos shvaćanju strukture tvari. Njegova izvorna teorija sila i strukture tvari danas je toliko aktualna da ga se može smatrati vizionarom znanosti 20. stoljeća.

Danas se u znanosti smatra da su osnovni sastojci tvari onakvi kakvima ih je zamišljao Bošković. Primjena Boškovićeva zakona sila na slučaj triju točaka, od kojih su dvije u žarištima elipse, poznata je kao tzv. Boškovićev model atoma. Iz Boškovićeva shvaćanja prostornih i vremenskih promjenljivih načina postojanja proizišle su posljedice koje njegovu teoriju dovode u vezu s Einsteinovom teorijom relativnosti.

Bošković je bio jedan od posljednjih univerzalnih umova

Boškovićevi doprinosi znanosti zaista su brojni, a navest ćemo samo neke od njih.

Uveo je novu metodu određivanja parabolične staze kometa iz triju bliskih motrenja. Nakon otkrića novoga nebeskoga tijela, Urana, Bošković je među prvima ustvrdio da je novootkriveno nebesko tijelo planet. Prvi je formulirao fotometrijski zakon rasvjete, poznat kao Lambertov zakon.

Prilično rano izumio je kružni mikrometar. Razvio je prvu zadovoljavajuću teoriju luminiscencije. U geofizici je istraživao polarnu svjetlost, plimu i oseku te vrtložni vjetar koji je opustošio dio Rima. Prvi je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid.

Bavio se i arheološkim radom, praktičnim problemima isušivanja močvara, regulacijom rijeka i gradskih luka, građevinskom statikom i dr.

Poznat je i po svom književnom radu, koji ističu njegovi suvremenici uspoređujući ga s Lukrecijem. Institut Ruđer Bošković nosi njegovo ime, ali i jedan od Mjesečevih kratera. Možemo reći da je bio jedan od posljednjih univerzalnih umova.

Izvori: Hrvatska enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *