fbpx

Ruđer Bošković: Znanstveni vizionar 20. stoljeća

Ruđer Bošković: Znanstveni vizionar 20. stoljeća

Boškovićeva ulica nalazi se u samom centru Zagreba. Spaja Zrinjevac s Ulicom kralja Držislava, a križa se s Petrinjskom, Palmotićevom i Draškovićevom ulicom. Sigurni smo da mnogi od vas Boškovićevom ulicom prođu i nekoliko puta dnevno. No, jeste li se ikad zapitali koliki je doprinos Ruđer Josip Bošković ostavio hrvatskom društvu? Sada je vrijeme da saznate.

Od Dubrovnika do Rima

Ruđer Josip Bošković hrvatski je znanstvenik, matematičar, fizičar, astronom, filozof, diplomat i pjesnik. Svoje školovanje započeo je u Dubrovniku u Collegium Ragusinum, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu.

Studirao je retoriku, filozofiju i teologiju. Kao student teologije počeo je predavati matematiku nižim razredima u Collegium Romanum. Istodobno je nastavio studij teologije te se zaredio kao isusovac, a uskoro preuzima Borgondijevu katedru matematike.

Rasprave obilježene njutnizmom s područja matematike, fizike i astronomije počeo je objavljivati 1736. godine. Povjereno mu je bilo i da istraži pukotine na kupoli crkve Sv. Petra u Rimu, o čemu je napisao poseban izvještaj.

Prva znanstvena ekspedicija

Već je u prvim svojim radovima Bošković pisao o problemu oblika i veličine Zemlje te nejednakosti sile teže. Kako bi riješio taj problem, trebao je izmjeriti meridijanski stupanj na različnim mjestima Zemlje. Papa Benedikt XIV. povjerio mu je da u Papinskoj državi obavi mjerenja meridijanskih stupnjeva između Rima i Riminija i na temelju toga izradi zemljopisnu kartu Papinske države. Bila je to prva Boškovićeva geodetsko-kartografska ekspedicija. Morao je poboljšati postojeće mjerne instrumente ili konstruirati nove. Rezultate mjerenja i opažanja objavio je pod naslovom O znanstvenom putovanju po Papinskoj državi. Uz djelo se nalazio zemljovid Papinske, a zbog novih ideja u geoznanostima, upravo je taj rad utjecao na kasniju kartografiju. U Austriji, Ugarskoj, Pijemontu i Pennsylvaniji provedena su geodetska mjerenja upravo na njegov poticaj.

Počasni plemić grada-republike Lucce i član Royal Society u Londonu

Godine 1757. kad je izbio spor zbog pograničnih voda između Lucce i Toskanskog vojvodstva, Bošković je kod austrijskog cara u Beču zastupao Luccu i uspio doći do rješenja u njezinu korist.

Zbog uspješnosti u rješavanju spora oko pograničnih voda između Lucce i Toskanskoga vojvodstva, grad-republika Lucca je Boškovića proglasila plemićem jer ih je zastupao u Beču kod austrijskog cara. Dok je boravio u Beču tiskao je svoje glasovito djelo Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi.

Zbog kritike njegovih znanstvenih nazora, putovao je po europskim znanstvenim središtima od Pariza i Londona preko Carigrada i Varšave do Rima i Pavije. U Londonu se kretao u krugovima istaknutih znanstvenika, a 1761. primljen je u članstvo Royal Society. Znanstvenomu društvu Royal Society posvetio je spjev u latinskim stihovima Pomrčine Sunca i Mjeseca u kojem iznosi teoriju pomrčine.

Na putu od Londona do Carigrada locirao izgubljenu Troju

Na poticaj društva Royal Society otišao je u Carigrad motriti prolazak Venere ispred Sunca. Kako nije stigao motriti prolazak Venere, umjesto toga je odlučio istražiti ruševine Troje. Poricao je tada prihvaćenu tezu da se ruševine Troje nalaze na maloazijskoj obali nasuprot otoku Tenedu.

Bošković je tvrdio da se one nalaze dublje u unutrašnjosti, a to su poslije potvrdila iskapanja H. Schliemanna. O tome je napisao djelo Izvješće o ruševinama Troje, dok je putovanje od Carigrada do Poljske opisao je u dnevniku Dnevnik putovanja iz Carigrada.

Bio je jako vezan uz Dubrovnik, iako je u njemu bio samo jednom

Nakon povratka u Italiju bio je profesor matematike na Sveučilištu u Paviji, osnovao je Zvjezdarnicu u Breri kraj Milana u kojoj je preuzeo katedru za astronomiju. Nakon ukinuća isusovačkoga reda, preselio se u Pariz gdje je bio službenik Ministarstva vanjskih poslova i ravnatelj optike u Ministarstvu mornarice.

Zbog naporna rada na redigiranju tekstova zdravlje mu se jako pogoršalo. Umro je od upale pluća u Milanu, gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone. Cijeloga života ostao je vezan uz Dubrovnik za koji je obavljao diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bio je član devet akademija, među kojima akademije u Bologni, Parizu, Sankt Peterburgu i Londonu.

Doprinos današnjoj znanosti

Boškovićev rad obuhvaća različita područja znanosti, a najvažniji je njegov doprinos shvaćanju strukture tvari. Njegova izvorna teorija sila i strukture tvari danas je toliko aktualna da ga se može smatrati znanstvenim vizionarom 20. st.

Danas se u znanosti smatra da su osnovni sastojci tvari onakvi kakvima ih je zamišljao Bošković. Bošković je dao prvi pramodel za kvarkovno sužanjstvo, jedan od središnjih problema fizike elementarnih čestica. Primjena Boškovićeva zakona sila na slučaj triju točaka, od kojih su dvije u žarištima elipse, poznata je kao tzv. Boškovićev model atoma. Iz Boškovićeva shvaćanja prostornih i vremenskih promjenljivih načina postojanja proizišle su posljedice koje njegovu teoriju dovode u vezu s Einsteinovom teorijom relativnosti.

Bošković je bio jedan od posljednjih univerzalnih umova

Boškovićevi doprinosi su zaista brojni, a navest ćemo samo neke od njih.

Uveo je novu metodu određivanja parabolične staze kometa iz triju bliskih motrenja. Nakon Herschelova otkrića novoga nebeskoga tijela, Urana, Bošković je među prvima ustvrdio da je novootkriveno nebesko tijelo planet. Prvi je formulirao fotometrijski zakon rasvjete, poznat kao Lambertov zakon.

Prilično rano izumio je kružni mikrometar. Razvio je prvu zadovoljavajuću teoriju luminiscencije. U geofizici je istraživao polarnu svjetlost, plimu i oseku te vrtložni vjetar koji je opustošio dio Rima. Nagovijestio je postojanje plimnih valova čvrste Zemljine kore. Prvi je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid.

Bavio se prigodice i arheološkim radom, praktičnim problemima isušivanja močvara, regulacijom rijeka i gradskih luka, građevinskom statikom i dr.

Poznat je i po svom književnom radu, koji ističu njegovi suvremenici uspoređujući ga s Lukrecijem.

Možemo reći da je bio jedan od posljednjih univerzalnih umova.

Izvori:

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 25.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *