fbpx

S koljena na koljeno: Obitelj Antolčić bavi se pčelarstvom više od 83 godine

S koljena na koljeno: Obitelj Antolčić bavi se pčelarstvom više od 83 godine

Kada se Franjo Čunčić 1935. godine počeo baviti proizvodnjom meda, nije ni slutio kako će ona ubrzo prerasti okvire proizvodnje za vlastite potrebe. Prva selidba pčela, radi dobivanja sortnog meda započinje 1985. godine, kada proizvodnju preuzima njegov sin Slavko, a obiteljsku tradiciju nastavljaju njegova kćer Marica sa suprugom Stjepanom Antolčić 1989. godine. Sve znanje i vještine proizvodnje meda, tajne pčelarstva, djed i roditelji su prenijeli na sinove, Miroslava i Tomislava koji nastavljaju tradiciju pčelarenja, u početku zajedno, a kako se broj košnica povećavao, tako se razdvajaju i od 2017. godine svatko brine o svom pčelarstvu.

Vaša obitelj bavi se pčelarstvom već više od 83 godine. Kako se obiteljski biznis prenosio s koljena na koljeno?

Prvi se pčelarstvom počeo baviti pradjed Franjo, za vlastite potrebe. Svoje znanje je prenio na mog djeda Slavka, on na moje roditelje, a mi smo pomažući djedu i roditeljima naučili kako s pčelama.

Koji su temeljni principi koje poštujete prilikom bavljenja pčelarstvom? Odnosno – koji je Vaš način pčelarenja?

Želimo što čišći prirodni med – zato smo smjestili sve pčelinjake daleko od glavnih prometnica i u prirodi, daleko od ljudskog utjecaja. Imamo pčelinjake u Vukomeričkim Goricama, Turopoljskom lugu, na Banovini, u parku prirode Lonjsko polje i u Prigorju iza Vrbovca. Na nekim pčelinjacima nema ni signala za mobitel. Svaki pčelinjak daje određene sorte meda ovisno o flori koja tamo raste. Mi med nakon vađenja iz košnice samo pustimo kroz filter koji zaustavi komadiće voska ili propolisa te ga takvog točimo odmah u teglice za prodaju, te time dobijemo čisti prirodni med koji priroda i pčele mogu napraviti, a mi prodati našim kupcima. Neke vrste meda povremeno nemamo kad ih rasprodamo jer sve ovisi o prirodi, vremenu i pčelama koliko meda skupe.

Koji se sve proizvodi nalaze u Vašem asortimanu? 

Trenutno imamo 6 vrsta meda (cvjetni, kesten, livada, amorfa, lipa, bagrem), pripravke za poboljšanje imuniteta na bazi meda, peluda i propolisa, sirup od borovih iglica. Također imamo medne dodatke prehrani poput meda sa narančom, limunom, čokoladom, aronijom, C vitaminom. Pelud, propolis, med u saću i još mnogo toga.

Za svoj posao dobili ste i brojna priznanja i nagrade. Možete li izdvojiti neke od njih? 

Najdraža nagrada nam je Šampion kvalitete – Kestenov med – na međunarodnom natjecanju u Osijeku. Zlatne medalje imamo za med od lipe, cvjetni med, bagremov med, kestenov med, med sa čokoladom.

Kako izgleda Vaš obični radni dan? 

Ustajanje u 6 sati, kava, odgovaranje kupcima na poruke i mailove. U 8 sati otvaramo prodaju na kućnom pragu do 20 sati navečer (osim nedjeljom). Supruga ili kćer rade u prodaji i šalju pakete meda poštom po cijeloj Hrvatskoj. Suprug odlazi na pčelinjake provjeriti stanje na pčelinjacima i odraditi potrebne stvari. Popodne natočimo med u teglice i pripremamo ga za prodaju. Navečer ga upakiramo u pakete za slanje poštom ili postavimo na police za prodaju. Spavanje oko ponoći pa ujutro ispočetka…

Mislite li da će nadolazeće generacije nastaviti Vašim stopama i nastaviti se baviti obiteljskim poslom? 

Kćer Dora pomaže od malih nogu, uvijek ide s nama na pčelinjake ili sajmove. Trenutno studira i planira ove godine završiti i školu za pčelara, tako da će ona sigurno nastaviti s tradicijom.

Pomažu li Vam državni poticaji u poljoprivredi?

Baš i ne, više ih ni ne tražimo. Županija daje smiješne iznose za pomoć prihrani pčela od 12 kuna po košnici, a za državne poticaje nikad ne znate koliko ćete dobiti jer onaj dio koji subvencionira država u nabavi opreme za pčele – toliko proizvođači opreme podignu cijene, pa pčelar opet plati punu cijenu nažalost.

Kako i gdje Zagrepčani mogu kupiti Vaše proizvode?   

Za Zagreb radimo dostavu dva ili tri puta tjedno, ovisno o narudžbama. Med prodajemo i u Zdravom dućanu u Mamutici. Možete i doći do nas u Veliku Goricu, Seljine brigade 20 – samo se najavite telefonom.

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *