Savršen vodič svijetom književnosti u Godini čitanja: Velike ideje – Književnost

Savršen vodič svijetom književnosti u Godini čitanja: Velike ideje – Književnost

U godini koja je proglašena Godinom čitanja hrvatskim je građanima ponuđeno more naslova koje bi bilo vrijedno pročitati zbog niza razloga. Među njima prednjači novo izdanje Školske knjige Velike ideje – Književnost, inovativan vodič za upoznavanje 250 književnih naslova koji pruža savršen uvod u svijet književnosti i, u skladu s nacionalnim mjerama, potiče čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

Knjige u ulozi putokaza

Čitatelji ovoga djela polaze na kronološko putovanje poviješću književnosti s knjigama u ulozi putokaza, od drevnih epova poput Ilijade i Mahabharate do suvremenih romana Salmana Rushdieja i Margaret Atwood. Saznat će, primjerice, što simbolizira bijeli kit u Mobyju Dicku. Što označava pojam struja svijesti? Što je zajedničko Loliti i Paklenoj naranči? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja pronaći će u knjizi koja istražuje ključne književne epohe, teme i stilove pisanja od početaka pisane riječi do našeg doba.  

Napisan zanimljivo i moderno, ovaj je suvremeni pregled književnosti i vizualno iznimno atraktivan, prepun duhovitih ilustracija, jedinstvenih grafičkih prikaza i dizajnerskih rješenja koja osvajaju na prvi pogled. U njemu će obilje inspiracije za daljnje čitanje i istraživanje pronaći studenti književnosti, ali i svi strastveni ljubitelji knjige.

U knjizi su predstavljena dobro poznata kanonska djela, ali i mnogi književni tekstovi nastali izvan dominantnoga

Knjiga Velike ideje – Književnost (u prijevodu Vedrana Pavlića) donosi pregled svjetske književnosti od najstarijih artefakata, preko kasnijih dominantnih književnopovijesnih strujanja, do suvremenosti određene naglašenim globalizacijskim, interkulturnim i supkulturnim pojavama i trendovima. U knjizi su predstavljena dobro poznata kanonska djela, ali i mnogi književni tekstovi nastali izvan dominantnoga, zapadnoga kulturnog kruga. Žarište pozornosti prošireno je na područje arapske, japanske, australske, indijske, korejske, afričke, latinoameričke i drugih književnosti, a obuhvaća i književne glasove koje su stoljećima ušutkivali društveni konstrukti poput kolonijalizma i patrijarhata.

Knjiga je dio serije srodnih publikacija koje na jednostavan, zanimljiv i sažet način obrađuju razna umjetnička i znanstvena područja te društvene fenomene. U njezinu je nastanku sudjelovalo trinaest autora, stručnjaka za književnoznanstvene i(li) druge umjetničke i kulturološke teme.

Djelo Velike ideje – Književnost uspjeli je primjer opsežnoga i atraktivnoga kompendija svjetske književnosti koji je novum u hrvatskoj metaknjiževnoj, ali i široj kulturi, napominje recenzentica knjige dr. sc. Suzana Coha.

Kao zanimljiv i pristupačan, u književnoznanstvenome smislu relevantan i sa suvremenim teorijskim trendovima kompatibilan pregled svjetske književnosti, zadovoljit će interese široke publike, od učenika i studenata književnosti i srodnih disciplina do stručnjaka iz tih područja, ali i drugih čitatelja koji su zainteresirani ne samo za književnost i njezinu povijest nego i za povijest i suvremenost svjetskih kultura i društava uopće.

dr. sc. Suzana Coha

Pod naslovom Velike ideje – Književnost krije se uzbudljiv priručnik o literaturi kojemu će se čitatelj uvijek rado vraćati

Jer pričanje priča staro je kao čovječanstvo. John Steinbeck je u svojem govoru u povodu primanja Nobelove nagrade 1962. to jezgrovito opisao riječima: „Književnost je stara koliko i govor. Proizišla je iz ljudske potrebe za pričom i nije se uopće promijenila osim što je postala potrebnija.”

Gospođica Bingley iz Ponosa i predrasuda Jane Austen možda se i pomalo našalila kad je rekla „koliko se brže čovjek umori od svega nego od knjiga”, no to mišljenje dijele mnogi među nama. Unatoč gotovo neograničenim smetnjama koje danas mogu odvratiti pozornost čitatelja, književnost i dalje ispunjava duhovne potrebe te otvara umove čitatelja prema svijetu i njegovoj čudesnoj šarolikosti. O tome svjedoči ova knjiga; ona je prozor u golemu knjižnicu svjetske književnosti, ali i podsjetnik na zajedničke veze diljem svijeta i na slavljenje razlika među njima.

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 30.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori