fbpx

Seljačka buna iz 1573. godine: Borba seljaka pod vodstvom znamenitog Matije Gupca

Seljačka buna iz 1573. godine: Borba seljaka pod vodstvom znamenitog Matije Gupca

Aleja Seljačke bune nalazi se u zagrebačkom Podsusedu. Ova aleja ima zavojit oblik koji se prostire paralelno s Alejom Bologne na zapadnoj strani, a na istočnoj se nadovezuje na ulicu Sutinska vrela. Na njezinoj sjevernoj strani u neposrednoj blizini nalazi se Susedgrad, ostatci vlastelinskoga grada na Medvednici. Aleja Seljačke bune nosi naziv po glasovitoj Seljačkoj buni koja je izbila 1573. godine na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu Franje Tahyja zbog povećanja davanja i terora seljaka (kmetova). O nevoljama tadašnjih seljaka i o vođi bune Matiji Gupcu, čitajte u nastavku.

Franjo Tah od naravi bio je veoma okrutan, ohol, nepravedan i lakom za bogatstvom

U prvoj polovici 16. stoljeća u europskim zemljama izbijaju seljačke bune uzorkovane posljedicama agrarne krize i političkim krizama, ali i zbog sve nasilnijega državnog aparata i poreznog sustava što je dodatno osiromašilo niže društvene slojeve.

Također, proces refeudalizacije dodatno je opteretio seljaštvo jer je ono uzrokovalo sve veću ovisnost seljaka (kmetova) o zemljovlasničkoj aristokraciji, gubitak osobnih sloboda i zamjena novčanih davanja naturalnim davanjima te radna tlaka.

seljačke bune i ratovi | Hrvatska enciklopedija
Napad seljaka na feudalce, crtež u knjizi J. W. Valvasora Die Ehre des Herzogthums Krain
izvor: enciklopedia.hr

Glavni povodi Seljačkoj buni 1573. godine na prostoru Hrvatske bili su povećanje davanja te teror seljaštva od strane plemića. Posebno se isticao teror susjedgradsko-stubičkog vlastelina Franje Tahyja.

Zlostavljanje kmetova (posebice nad ženama) započeo je kada se razbolio, a u tome su mu se pridružili i njegovi sinovi. Otpor seljaka na Tahijevom vlastelinstvu započeo je 1571. godine, a o tome je bio obaviješten i kralj Maksimilijan II. Habsburški, koji je otpor nastojao riješiti mirnim putem.

Međutim, kmetovi se odbijaju vratiti pod okrutnu Tahijevu vlast i prestali su plaćati davanja. Ubrzo su se počeli samostalno organizirati osnovavši neku vrstu seljačkog bratstva ili saveza sa središtem u Stubici, a za svog vođu izabrali su Ambroza Gubca, koji je svoje ime zamijenio imenom Matija i prema navodima seljaka nosio nadimak beg.

Nakon što su seljaci prestali plaćati davanja Tahy je poslao svoju vojsku na pobunjene seljake, koji su im pružili otpor. Zbog tog je otpora Hrvatski sabor, na čelu s banom Jurajem Draškovićem, seljake proglasio izdajicama domovine.

…rasla je smionost kmetovah Tahievah sve više i buna seljačka razgranjivala se

Zbog proglasa seljaka izdajicama domovine cjelokupno seljaštvo u Hrvatskoj i slovenskim pokrajinama Štajerskoj i Kranjskoj počeli su se masovno naoružavati i seljačka buna počela se širiti. Matija Gubec je sa svojim prijateljima Ilijom Gregorićem i Ivanom Pasancem predvodio i seljake u borbu.

U noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine buna je započela napadom na Cesargrad. Ustanici su se podijelili u tri skupine, prva je bila pod zapovjedništvom Ilije Gregorića i djelovala je na slovenskom području, druga, pod zapovjedništvom Ivana Pasanca na području između Save i Kupe i treća skupina pod zapovjedništvom Matije Gupca u Hrvatskom Zagorju.

Ustanci seljaka nisu samo zahtijevali ukidanje nameta i zabranu terora, nego su seljaci sastavili program po kojemu su planirali ukinuti feudalnu vlast te se boriti za stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu. Njome bi vladala seljačka vlada koja će brinuti o porezima i drugim davanjima.

No, želje seljaka ubrzo su se raspale. Naime,  seljačke vojske sve više su doživljavale poraze od feudalnih vojski. Nakon poraza seljačkih vojski u slovenskim zemljama i u krajevima južno od Save, u konačnoj bitki kraj Stubičkih Toplica u veljači 1573. godine poražena je i Gupčeva seljačka vojska, a on je zarobljen i odveden u Zagreb.

Znalo se je da su seljaci Matiju Gubca razvikali za svoga kralja s toga htjede sud da taj kralj prije smrti krunom vječan bude

Nakon što je doveden u Zagreb, Matija Gubec je mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom krunom i raščetvoren.

Na dan njegova pogubljenja odvedoše ga na trg sv. Marka, i postaviše ga vezana na stolac,…Poslije vjenčahu Gubca u ognju razbieljenom gvozdenom krunom, derahu ga usievaniem klieštama, odsjekoše mu zatim vienčanu glavu i razciepaše njegovo tijelo na četiri komada te pobacaše ih na četiri strane svieta. I tako biaše konačno svršena seljačka buna.

Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, 1.1. 1854., 70.
ilustracija
O. Iveković, detalj slike Smaknuće Matije Gupca

Sjećanje na Seljačku bunu

Ako vas zanima povijest seljačkih buna i položaj hrvatskih seljaka, svakako posjetite Muzej seljačkih buna. Muzej je osnovan u povodu obilježavanja 400. godišnjice Bune iz 1573. godine, a nalazi se u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća, koji je izgrađen mjestu srednjovjekovne utvrde čiji se ostaci i danas nalaze u unutrašnjem dvorištu. Prvi postav je otvoren 1973. godine kada je i prikazan Spomenik Matiji Gupcu i Seljačkoj buni, rad kipara Antuna Augustinčića.

Dvorac Oršić (Muzej seljačkih buna) – Gornja Stubica | Stari ...
Dvorac Oršić -Muzej seljačkih buna
izvor: mhz.hr

Ako ste ipak više za atraktivniji i aktivniji pristup povijesnim događajima možete posjetiti rekonstrukciju bitke kod Stubice koja se održava u veljači u Donjoj Stubici u organizaciji Turističke zajednice područja Donja Stubica i Gornja Stubica. Rekonstrukcija bitke dobitnica je  nagrade SIMPLY THE BEST za najbolji povijesni prikaz i turističko događanje.

BITKA KOD STUBICE: Simbol hrabrosti malog čovjeka u borbi protiv ...
Rekonstrukcija bitke kod Stubice
izvor: zagrebački.hr

Izvor:

  • Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, 1.1.1854.
  • enciklopedia.hr
  • proleksis enciklopedija online

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *