fbpx

Šetnja zagrebačkim stubama: Samo na Gornjem gradu ih je 95

Šetnja zagrebačkim stubama: Samo na Gornjem gradu ih je 95

Mira Wenzler je 1986. godine pobudila proučavanje i valorizaciju zagrebačkih stuba.

Dio stuba sačuvao je svoj oblik iz druge polovice 19. stoljeća, dok su neke upotpunjene i preuređene kasnije u sklopu projekata Huge Ehrlicha (Zakmardijeve stube, Prečac za Vrazovo šetalište), Ivana Zemljaka (Becićeve stube, Mlinske stube) i Antuna Tunča Urlicha. Ostale stube posjeduju dizajn koji je izradio slavni arhitekt Milan Lenuci te se on primjenjivao na sve zagrebačke javne stube koji danas poznajemo.

Podsjetimo, samo na Gornjem gradu ima ih 95: 7 kamenih, 10 drvenih, 78 betonskih!

Zakmardijeve stube

Izvor: Barbara Grgić/Beli Zagreb Grad

Ime su dobile po hrvatskom pravniku, protonotaru Hrvastkog Kraljevstva te izaslaniku Hrvatskog sabora u Ugarskom saboru Ivanu Zakmardi Dijankovečkom, koji je 1643. postavio temelje Hrvatskom zemaljskom arhivu. Nekad su bile mjesto druženja studenata.

Stube u Tomićevoj ulici

Ove stube nalazile se uz uspinjaču te su bile glavna ruta za Gornji grad iz Ilice. Tomićeva ulica nekada se nazivala Bregovita ulica.

Kožarske stube

Kožarske stube povezuju Mlinarsku ulicu s Medvedgradskom te se uz njih nekada nalazio vrt koji je 1824. godine podigao liječnik Josip Krieger oko svoje vile Mojmir. Do izgradnje uspinjače, bile su najprometnije.

Felbingerove stube

Jedne od glavnih stuba starog Gradeca, nose ime prema najplodnijem hrvatskom graditelju prve polovice 19. stoljeća Bartolu Felbingeru te povezuju Radićevu ulicu s Kožarskom i Tkalčićevom, a karakteristične su po tome što su najstrmije pa ih stoga ljudi nazivaju i „pijane stube“.

Stube biskupa Duha

Ove kratke kamene stube dobile su ime po prvom zagrebačkom biskupu Duhu, koji je prema predaji osnovao zagrebački obred i donio sa sobom liturgijske knjige, te povezuju Tkalčićevu ulicu s Parkom Opatovina.

Mlinske stube

Treće stube iz Duge ulice na Potok, odnosno Mlinske stube, spadaju u najzapuštenije dijelove grada, a izgrađene su 1954. godine prema projektu Ivana Zemljaka, koji je obuhvaćao i oblikovanje malog parka između stuba i Tkalčićeve.

Becićeve stube

https://www.instagram.com/p/Betm5jpnnRw/

Ove najistočnije gornjogradske stube izgrađene su 1943. godine do kolokreta u Mallinovoj ulici prema projektu Ivana Zemljaka. Povezuje ih se s parkom koji seže do Jurjevskog groblja i osnovne škole u Mlinarskoj ulici.

Kapucinske stube

Ove stube, koje spajaju Mesničku i Matoševu ulicu, nekoć su bile noćno okupljalište coprnica pa se stoga nazivaju i Vještičje štenge. Prema legendama tim su se stubama coprnice spuštale na sastanak na križanje Streljačke i Tuškanca.

Tepečićeve stube

FOTO: Barbara Grgić/Beli Zagreb Grad

Ove uske i zavojite stube ime s dobile prema uzdarskom majstoru Grguru Tepečiću, koji je 1609. godine bio vođa bune građana Gradeca.

Alanske stube

Ove stube vode od Jahorinske ulice do Gornjega Prekrižja. Najduže su stube u Zagrebu, a nekad su se zvale i Partizanske stube. Ime su dobile po vrhu na Velebitu. Neki ih zovu i 555 stube jer sadrže upravo toliko stepenica, a protežu se na sveukupno 400 metara dužine. Na njima se nekoć održavala utrka Kiseli kvadricepsi, a najbolji trkači mogli su je prijeći u otprilike dvije i pol minute.

Aleksandrove stube

Spajaju Dežmanov prolaz i Rokov perivoj, a nazvane su po Šandoru Aleksanderu, privrednom stručnjaku i filantropu.

Izvori:

  • proleksis.lzmk.hr
  • enciklopedija.hr
  • academia.edu
  • matica.hr
Marija Tomić

Marija Tomić

Studentica hrvatskog latiniteta i kroatologije na Hrvatskim studijima. Slobodno vrijeme provodim opuštajući se uz dobru glazbu i dobre ljude.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *