fbpx

Sida Košutić: Zanemarena hrvatska književnica kršćanske provenijencije

Sida Košutić: Zanemarena hrvatska književnica kršćanske provenijencije

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman.

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Sida Košutić hrvatska je književnica koja je živjela od 1902. do 1965. godine. Godine 2015., u vlastitoj nakladi, o njoj je pisala Matija Maša Vekić u knjizi Sida Košutić: vrsna hrvatska književnica. Također, o njenom književnom opusu postoje radovi koji razrađuju elemente njezinog pisanja. Tko je Sida Košutić? Kakve tekstove je pisala? Zašto je bila prešućena u javnom životu i kakva je njena ostavština našoj književnoj povijesti, pročitajte u nastavku.

Sida Košutić : vrsna hrvatska književnica / priredila Matija Maša Vekić
Matija Maša Vekić, Sida Košutić : vrsna hrvatska književnica,
M.M. Vekić, Zagreb 2015., foto: katalog.kgz.hr

Odrastanje u Radoboju, zagorskom selu

Sida Košutić rodila se 1902. godine u zagorskom selu Radoboj kraj Krapine. U njemu je završila Pučku školu i obrazovanje nastavila u krapinskoj gimnaziji. Nakon toga obrazovala se za učiteljicu u učiteljskoj školi u Zagrebu, koju je završila 1921. godine.

Sidin stariji brat bio je hrvatski političar August Košutić, član HSS-e i suprug kćeri Stjepana Radića, Mire Radić.

Radno iskustvo i isključivanje iz javnog života

Godine 1922. zaposlila se u Financijskom ravnateljstvu te Školskom odsjeku gradskoga poglavarstva, gdje je radila do 1939. godine. Nakon toga bila je glavna urednica Hrvatskoga ženskoga lista, od 1939. do 1944. godine, a od 1945. do umirovljenja 1948. godine bila je lektorica u Nakladnom zavodu Hrvatske i u časopisima Vjesnik i Seljačka sloga.

Hrvatski ženski list
Časopis Hrvatski ženski list izlazio je od 1939. do 1944. godine, foto: katalog.kgz.hr

Sudjelovala je u osnivanju Društva hrvatskih književnica 1936. godine i u organiziranju prvog organiziranog nastupa skupine književnica koje su bile aktivne u promicanju rada žena koje su književnice. Zbog toga ju je pratila policija smatrajući njezino djelovanje protudržavnim.

Godine 1946. dobila je otkaz u Nakladnom zavodu jer je odbila supotpisati zahtjeva za izricanje smrtne presude kardinalu Alojziju Stepincu. Nakon toga je isključena iz javnosti i prešućivana. No, Sida će baviti se književnim radom koji danas nije ostao prešućen.

Prozno stvaralaštvo

Volila je još kao dijete samoću i povučenost, što je ostalo kao jedna od oznaka njezine ličnosti. Samo u samoći, bez buke i društvene konvencionalnosti mogu da se razvijaju ovakve ličnosti. Ljudi samoće stvaraju djela trajne vrijednosti, mogu da se koncentriraju i u djelima svojim daju odgovore na bogata pitanja svoje duše. (…) Takav čovjek je i Sida Košutić, koja je već kao dijete nosila bogatu dušu punu pitanja koja je težila za najljepšim i najboljim.

Ženski list, siječanj 1937.

Sida je svoj književni put započela 1927. godine kada joj je objavljena simbolična i mistična drama K svitanju. Tema ove drame jest borba duše i tijela, a glavna ideja teksta je ljudska težnja prema Bogu.

Iduće godine izlazi roman Portreti koji problematizira ljudske odnose i značenje ljubavi, te govori o prevlasti krjeposti nad zemaljskim slabostima.

Ljubav prema kraju u kojem je odrasla vidljiva je u trilogiji S naših njiva (Plodovi zemlje, Magle i Bijele tišine). Ona prikazuje izmišljeno zagorsko selo i seljački život u kojima je uklopila svoje osjećaje i sjećanja na djetinjstvo. Time se odmaknula od mistike koja je dominirala u djelima K svitanju i Portreti. 

Sida Košutić: S NAŠIH NJIVA - OGNJIŠTE - Hrvatska knjižara
foto: ognjište.hr

Od proznih djela još se izdvaja alegorijska proza Vrijeska, zbirka lirskih crtica i novela Mimoza sa smetljišta (1942) i novela Veronika.

Boris (Zadar, Croatia)'s review of Mimoza sa smetljišta
Novela Mimoza sa smetljišta tematizira žensku patnju i trpljenje, foto: njuškalo.hr

Pjesnički opus

Pjesnički opus Side Košutić većinom karakteriziraju osjećaji samoće, čežnje i boli. Tu su zbirke Osmijesi, Vjerenička žetvaJezero mrtvo koje su prožete mistikom, religijskom potragom za istinom i smislom. Posebno se ističu pjesme s vjerskim motivima Osamljeni, Buđenje, Nisam dostojna, Vidim, Bogorodici, Pred Bogorodičinim kipom.

Osmijeh

Katkad tek drhtne

Negdje na usni,

Dok bola grč ga ne povuče;

Katkad osjaji

Čitavo lice

I svijetle niti povuče.

Često posljednji:

Često jedini;

Dolazi ko daleka jeka;

Često je samo

Nadanje tiho

Onog, što duša davno čeka.

On je svitanje

Svečane tajne,

Dok nitko ništa i ne sluti,

On oplakuje

Skrivene rane,

Kada izražaj svaki šuti.

Često jedini,

Često posljednji

Na putu je suza prevrelih,

O, taj osmijeh

Čaroban zvuk je

Melodija nekih prezrelih.

izvor: os-skosutic-radoboj.skole.hr/

Tu su još i pjesme Jeka sve tiša, Vječnost blaga miluje, Zavjet ljubavi i Posvetnici svijeta.

Većina njenih djela objavljivana su u novinama i časopisima, primjerice Novi čovjek, Hrvatska prosvjeta, Književnik, Hrvatska straža, Hrvatska revija, Novi ženski list, Hrvatski ženski list, Dom i svijet i dr. Posmrtno su joj djela objavljena u Maruliću i Hrvatskom zagorju.

U više od deset godina svoga književnog rada dala je u njima sva svoja naziranja počevši od umjetnosti i religije pa do socijalnih problema i tako nam jasno iskrasava njezina ličnost.

Ženski list, siječanj 1937.

I nakon Side, Sida

Njezina djela predstavljena su, s drugim autorima, u Izabranim djelima i u antologijama, tematskim zbirkama i zbornicima Iskra, Tisuću najljepših novela, Antologija hrvatskih pjesama u prozi, Duša duše hrvatske, Hrvatska božićna lirika, Hrvatska uskrsna lirika i dr.

Sida je preminula 1965. godine u Zagrebu.

Posmrtno su joj objavljene pripovijetke Badnja noć dviju ptica i Breza te izabrane pjesme Različaka čaša, zbirka proze Priče i zbirka pjesama i meditacija Solsticij srca.

Sidin trag u povijesti

Sva njena rukopisna baština čuva se u privatnom vlasništvu.

Njena djela prevođena su na njemački, talijanski, slovački i slovenski jezik.

Od 1999. godine u njenom rodnom Radoboju održava se manifestacija Dani Side Košutić te se dodjeljuje književna nagrada Sida Košutić.

U Radoboju osnovna škola nosi njeno ime.

Literatura i preporuka za čitanje

  • Hrvatski biografski leksikon online
  • Matija Maša Vekić, Sida Košutić : vrsna hrvatska književnica,
  • M.M. Vekić, Zagreb 2015.
  • Sida Košutić, S naših njiva, Matica hrvatska, Zagreb 1935-1940.
  • Sida Košutić, Solsticij srca, priredio Stjepan Lice, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2002.

Naslovna foto: aukcije.hr

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *