fbpx

Sidonija Erdődy Rubido: Prva hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona

Sidonija Erdődy Rubido: Prva hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.


U drugom tekstu saznajte o životu i djelu Sidonije Erdődy Rubido, plemkinje, prve hrvatske koncertne pjevačice i prve hrvatske operne primadone. Bila je i borac za hrvatski jezik u javnom životu te muza Ilirskog pokreta. Ove informacije dovoljan su razlog da detaljnije upoznamo njenu životnu priču i spomenemo njen trag u povijesti.

ilustracija
izvor: enciklopedia.hr

Potomkinja slavnih Bakača u Zagrebu

Sidonija se rodila u veljači 1819. godine. Otac je je bio grof Karl (Dragutin) Erdődy Bakač, a majka grofica Henriette Harbuval et Chamare. Imala je dva brata, Stjepana i Đuru, i sestru Aleksandrinu.

Obitelj Erdődy stanovala je u kući u današnjoj Opatičkoj 29, koju su godine 1835. prodali grofovima Draškovićima.

Opatička 29 – Državni arhiv u Zagrebu
Danas se na adresi Opatička 29 nalazi Državni arhiv u Zagrebu
izvor: dazg.hr

Većinu svog djetinjstva Sidonija je provela u malenom mjestu Razvoru pokraj Kumrovaca u Hrvatskom zagorju. U svojoj izobrazbi naučila je strane jezike, francuski, njemački i latinski, ali je učila i hrvatski jezik, što nije bilo uobičajno za tadašnje vrijeme.

Tako je mlada grofinja naučila ne samo strane jezike već i svoj materinji jezik, sve kućne i ženske poslove, ­— a pokazivajući veliku volju i sposobnosti za glasbu, učila je od gdje. Karlitzkijeve, altistice kod njemačke opere u Zagrebu, pjevati, a od njezinog supruga, prvog guslara kod opere, teoriju glasbe.

Milan Grlović, Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih potpisa, 1900 Zagreb

Dvorana je odjeknula gromkim pljeskom

Sa samo 14 godina Sidonija je imala svoj prvi nastup. Na zahtjev Ljudevita Gaja nastupila je u zagrebačkoj Streljani, gdje je izvela budnicu Još Horvatska ni propala.

Znajući grofa Dragutia) Erdődya kao velikog domorodca, i krasnu plavokosu mu kćerku Sidoniju, kao vještu pjevačicu, dobro je Gaj pogodio, da se nitko ne će naći, tko bi se usudio napasti kontesu, zapjeva li ona i u javnom koncertu hrvatski…mlada grofica zapjeva (…) jednu Livadićevu hrvatsku popievku (…) dodala je i Gajevu „Još Hrvatska“. Dvorana je odjeknula gromkim pljeskom — a hrvatskoj je pjesmi bio otvoren put.

Milan Grlović, Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih potpisa, 1900 Zagreb

Širenje hrvatske pjesme i plesa

Pjevanju je Sidoniju poučavala i berlinska operna diva Ennes. Hrvatske narodne pjesme koje je Sidonija izvodila svidjele su se gđi. Karlitzky pa ih je i ona javno pjevala, a diva Ennes je zavoljela Livadićeve kompozicije koje je kasnije prezentirala svijetu.

Sidonijin uspjeh s budnicama rezultiralo je tome da su je Ilirci zamolili da se pobrine i za hrvatske narodne plesove, točnije da zapleše u kolu, budući da nijedna plemkinja to nije htjela. Sidonija je to prihvatila. Na balu streljačkog društva plesala je sa svima narodno kolo.

Od 1839. do 1841. godine boravi u Beču, gdje joj je bilo ponuđeno da ostane raditi kao pjevačica bečke opere, no ona je to odbila smatrajući da je to neprilično za jednu groficu.

Bečka državna opera oko 1900.
izvor: wikiwand.com

Povratak u Zagreb i udaja

Vrativši se s majkom g. 1841. u Zagreb, nastavila je ondje od vremena do vremena svoj domorodni rad, te se g. 1842. zaručila s Antunom pl. Rubidom Zagorskim, mladim juratom. God. 1843. vjenčao ih je u Mariji Bistrici (…) opat Krizmanić. Mladenci su živjeli na svojim dobrima u Gornjoj Rieki kod Križevaca i u Zagroju te u Zagrebu, a mlada dama svakom se je sgodom izticala kao vatrena zagovornica i podupirateljica narodnih poduhvata.

Milan Grlović, Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih potpisa, 1900 Zagreb
Sidonija i Antun Rubido.
Sidonija i Antun Rubido
izvor: izzi.hr

Sidonija je u braku s Antunom dobila dvoje djece, sina Milutina, koji je umro u dobi od 10 godina, i sina Radoslava. Brak s Antunom potrajao je do 1863. godine kada joj suprug umire. Sidonija je nakon toga živjela u dvorcu u Gornjoj Rijeci sa sinom Radoslavom, gdje je vodila gospodarstvo i bila na pomoći svojim suseljanima.

title
Dvorac Erdődy Rubido u Gornjoj Rijeci
izvor: gornja-rijeka.hr

Ljubica u Ljubav i zloba

U prvoj polovici 1840-ih izvodila je pojedine arije iz buduće opere Ljubav i zloba na koncertima u organizaciji Iliraca.

Dana 28. ožujka 1846. godine u Zagrebu je izvedena praizvedba prve hrvatske opere Ljubav i zloba, Vatroslava Lisinskog, u kojoj je Sidonija tumačila lik Ljubice. Taj lik Sidonija je izvela još osam puta.

Prva dobrovoljna hrvatska primadona  Sidonija pl. Rubido tada je za sva vremena upisala svoje ime zlatnim slovima u anale hrvatske glasbene umjetnosti. Naš je sviet bio fasciniran, tako oduševljen, da je obasuo krasnu pjevačicu, sve pjevače i Lisinskoga neopisivim slavljem.

Milan Grlović, Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih potpisa, 1900 Zagreb

Danica ilirska je o operi pisala u dvama svojim brojevima.

Osvrt na operu Ljubav i zloba u Danici horvatskoj, slavonskoj i dalmatinskoj (br. 14., 1846.).
Osvrt na operu Ljubav i zloba u Danici horvatskoj, slavonskoj i dalmatinskoj (br. 14., 1846.)
izvor: izzi.hr

Smiraj karijere i života

Nakon revolucionarne 1848. godine i za vrijeme Bachova apsolutizma (1851-1860.) javno djelovanje Sidonije je prekinuto, a nakon 1860. i ponovnog uspostavljanja građanskih sloboda i javnog djelovanja, Sidonija je bila izabrana za pokroviteljicu Hrvatskog glazbenog zavoda.

Sidonija je preminula u veljači 1884. godine. Pokopana je u obiteljskoj grobnici pokraj župne crkve u Gornjoj Rijeci zajedno sa svojim mužem i djecom.

Ona je jedina, uz brata Stjepana i oca Dragutina, iz obitelji Erdődy koji su bili za Ilirski pokret. Većina ostalih članova obitelji bili su promađarski orijentirani. I njen sin Radoslav bio je pristaša režima bana Khuena Hedervaryja.

Sidonijin trag u povijesti

Svjedoci njezine slave i uspjeha su činjenice da s njen lik nalazio na tadašnjim igračim kartama i da je jedina žena koju je Vlaho Bukovac naslikao na slici Hrvatski preporod 1895. godine, u kojoj se pojavljuje u pratnji Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Reprodukcija te slike nalazi se na zastoru Hrvatskog narodnog kazališta.

Hrvatski preporod, djelo Vlahe Bukovca
Vlaho Bukovac, Hrvatski preporod, 1895.
izvor: povijest.net

Književnik i preporoditelj Stanko Vraz napisao joj je sonet.

Zar si, dušo, u raj se zaniela,

gdje se Bogu vječan slava spieva,

te glas slušaš nebeskih anđela,

sve u slici od zemaljskih dieva?“

„Srce tuče, lica su vesela,

svima iz očiuh divna vatra sieva,

zašto, od kud sva ta radost vela?“

„Šuti, slušaj – Sidonija pjeva!“

Oj slavuju, nježno pjesni tvoje

mlado srdce vrlo dirnut mogu;

i pozvat ga na ljubovne boje;

al ak hoćeš uzhitit pokušat

i zajedno dignut dušu k Bogu,

dođi amo Sidoniju slušat.

Godine 1855. zajedno s groficom Sofijom Jelačić, uz nadbiskupa Jurja Haulika, osnovala je prvo gospojinsko društvo u ZagrebuFrauen-Verein, koje se bavilo pomaganjem siromašnoj djeci te je uzdržavalo zavod za siromašnu predškolsku djecu zaposlenih roditelja iliti Pjestovalište.

Operna pjevačica, humanitarka, promicateljica hrvatskog jezika u glazbenoj umjetnosti i javnom životu. Skromna diva slavnog podrijetla, svjetskog glasa, krasna i rodoljubna hrvatska aristokratkinja. Svojom hrabrošću i talentom zaslužila je mjesto u hrvatskoj povijesti i svojim primjerom može biti uzor i nadahnuće današnjim hrvatskim umjetnicima.

Literatura:

  • enciklopedia.hr
  • Franjo Ksaver Kuhač, Ilirski glazbenici: Prilozi za poviest hrvatskoga preporoda, Zagreb 1893.
  • Hrvatski biografski leksikon
  • Milan Grlović, Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih potpisa, 1900 Zagreb

Preporuka za slušanje:

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *