Silvija Hercigonja: Koreografkinja i pedagoginja koja je odgojila generacije baletnih plesača i umjetnika

Silvija Hercigonja: Koreografkinja i pedagoginja koja je odgojila generacije baletnih plesača i umjetnika

This is a man’s world, this is a man’s world…But it wouldn’t be nothing, nothing without a woman

Etta James: It’s A Man’s Man’s Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Silvija Hercigonja bila je balerina, koreografkinja, pedagoginja, vrsna odgajateljica čiji su baletni tečajevi bili začetak nove baletne škole. Od milja zvana „teta Silvija“ odgojila je mnoge baletne umjetnike i plesače, a 1976. godine za svoj rad dobila je Nagradu grada Zagreba za unapređenje odgoja i obrazovanja.

Učenje od najboljih

Silvija Hercigonja rođena je 1923. godine u Tuhelju. Plesnu karijeru započela je u školi Ane Maletić, pri zagrebačkoj Plesnoj pozornici, dok je klasični balet učila u Ane Roje i Oskara Harmoša u baletnom studiju Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Završni koncert sezone i dodjela godišnjih nagrada u HNK Zagreb
foto: Beli Zagreb Grad

Tamo je bila članica baletnog ansambla od 1948. do 1960. godine. U tom periodu izvodila je solističke, epizodne i karakterne uloge, primjerice uloga vile Carabosse u Čajkovskovoj Trnoružici 1950. godine, koju je postavio Oskar Harmoš. Nadodajmo da se usavršavala u Parizu i Londonu.

Koreografkinja i pedagoginja

Paralelno s baletnim angažmanom, od 1948. godine, Silvija je radila i u Zagrebačkom pionirskom kazalištu (današnje Zagrebačko kazalište mladih) kao koreografkinja baletnih, glazbenih i dramskih predstava, čime je započeo njen rad s djecom. Od predstava koje je koreografirala izdvajamo predstave Orašar (1952.), Čarobne papučice (1952), Snježna bajka (1954) i Čarobni slavuj (1957).  

Od 1960. godine zapošljava se u tadašnjem Pionirskom kazalištu Trešnjevka (današnje kazalište Trešnja) u kojem je ubrzo postala voditeljica i koreografkinja Baletnog studija te umjetničko-pedagoška ravnateljica i utemeljiteljica osnovne škole za balet i ritmiku.

Od baleta koje je postavila ističu se Mornarske vragolije (1970), Klik-klak (1972), Baletne arabeske I–III (1973, 1976. i 1979) i Baletne sličice (1974).

Osim navedenog, Silvija je koreografirala druge predstave, primjerice Izgubljena svirala (1975), Carev slavuj (1975) Tamo neki kralj (1980), Ništa nas ne smije iznenaditi (1987), a redovno je radila i za predstave Zagrebačkoga kazališta lutaka, za kazalište Komedija i za Festival djeteta u Šibeniku, te poneke za televizijske predstave.

Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje

Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje je umjetnička plesna škola na kojoj se izvodi predškolsko pripremno i osnovno obrazovanje iz klasičnog baleta i suvremenog plesa te srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje scenski plesač.

Škola je pokrenuta 1971. godine u sastavu tadašnjeg Malog kazališta Trešnjevka, kao odjel Muzičke škole. Prva umjetnička voditeljica Škole bila je junakinja naše priče. Osam godina poslije,1979. godine, Škola postaje radna jedinica unutar kazališta.

Godine 1992. voditeljicom Škole imenovana je profesorica klasičnog baleta Antonijeta Šeketa, koja je pokrenula osamostaljenje Škole. Tako se 1994. godine Škola odvaja od Kazališta i osamostaljuje pod imenom Osnovna škola za balet i ritmiku. Prva ravnateljica bila je gđa Šeketa.

Od školske godine 2013/2014. Škola uvodi i srednjoškolski program za zanimanje scenski plesač, te mijenja naziv u Škola za balet i ritmiku. Tri godine poslije, 2017. godine, teti Silviji u čast, Škola mijenja ime u Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje, pod kojim imenom djeluje i danas.

Silvijin trag u povijesti

Silvija Hercigonja odigrala je glavnu ulogu Rezolucije u filmskoj baletno pantomimskoj satiri Tajna dvorca IB (režija Milana Katića, 1951. godine).

Tajna dvorca I.B. (Short 1951) - IMDb
foto: IMDb

Tradicionalno, u posljednjem vikendu u svibnju u zagrebačkom kazalištu Trešnja održava revija plesa Dani Silvije Hercigonje, čiji je cilj okupiti djecu i mlade koji se školuju za plesače klasičnog, suvremenog ili nekog drugog plesnog izričaja ili se plesom bave rekreativno.

Odgojila je i mentorirala brojne baletne umjetnike i plesače, primjerice Almiru Osmanović, Ivanku Žunac i Melitu Skorupski.

Silvija Hercigonja (udana Baldauf) preminula je 1999. godine u Zagrebu. Godine 1976. dobila je Nagradu grada Zagreba za unapređenje odgoja i obrazovanja. Vjerujemo da je kruna njenog profesionalnog života, kojeg je obilježio red, rad i disciplina, bila ljubav djece i mladih prema baletu, glazbi i umjetnosti koju je ona neprekidno živjela i prenosila.

Izvori

Silvija Hercigonja, Hrvatska enciklopedija online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristup 11.08.2021.

Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje, pristup 11.08.2021.

Višnja Hrbud, Slivija Hercigonja, Hrvatski biografski leksikon online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2002., pristup 11.08.2021.

Naslovna foto: pixabay.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori