fbpx

Šimun Erdődy: Za njegova biskupovanja lomili se svjetovi

Šimun Bakač Erdődy (mađ. Simon Bakocz de Erdődy) rođen je oko 1492. u hrvatsko-ugarskoj velikaškoj obitelji podrijetlom iz ugarske županije Szatmár. Obitelj je stoljećima imala istaknutu ulogu u političkom i društvenom životu Hrvatske.

Od Bakača do Erdödyja

Uspon obitelji započeo je u doba kardinala i nadbiskupa Tome Bakača koji je, zajedno s braćom, 1495. dobio plemstvo. Njegov nećak Petar I. stekao je 1511. naslov baruna te promijenio prezime Bakač u Erdődy s pridjevkom de Monyorokerek i de Monoszlo (Moslovački). Godine 1565. dobili su Erdődyji od kralja Maksimilijana II. grofovsku titulu koja i je potvrđena 1580. godine.

Kralj Ludovik II. imenovao je Šimuna 1518. godine za zagrebačkog biskupa, na prijedlog Šimunova rođaka, kardinala Tome Bakača, a potvrdio ga je papa Lav X. 10. studenoga iste godine.

Grb biskupa Šimuna Erdödyja sačuvan je na relativno mnogobrojnim njegovim ispravama. To je obiteljski grb Bakača, odnosno Erdödyja s dodatkom znakova biskupskog dostojanstva mirtom i pored nje inicijalima S. E. Na dnu plavoga štita uzdiže se polovica zlatnog kotača, a iznad njega se propinje jelen.

Fatalne godine biskupovanja

Šimunovo biskupovanje došlo je u fatalne godine uz Ugarsku i Hrvatsku, a i stanje u Crkvi bilo je vrlo teško. Pojavio se naime reformatorski pokret predvođen Martinom Lutherom. Šimun tada piše papi Klementu VII. kako se energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom.

Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.

Za njegovo biskupovanje lomili su se svjetovi. Možda nijedan zagrebački biskup nije živio u tako burnim vremenima Katoličke crkve, Zagrebačke biskupije i hrvatske države kao što je to zapalo biskupa Šimuna Erdödyja.

Dogodila se bitka na Mohaču 1526., a u njihovu je povijest ušla kraljevska obitelj Habsburg koja ih je uvela u novu državnu zajednicu s Austrijom izborom Ferdinanda Habsburškog 1. siječnja 1527. u Cetinu za zajedničkog kralja.

Svi su očekivali da će kralj Ferdinand skinuti Šimuna Erdödyja s biskupske stolice. Ferdinand je bio tomu sklon. Dopustio je Franji Batthyanyju okupirati biskupsku nadarbinu i iz nje nadoknaditi sve štete koje je pretrpio.

Čuje se grmljavina topova s istoka

Godine 1530. imenovan je za hrvatskog bana.

Biskup Šimun Erdödy bio je svjedokom i sudionikom tragičnih zbivanja u Zagrebačkoj biskupiji. Možda je on mogao raditi drukčije nego što je radio, ali bi se dogodilo to što se dogodilo.

U jednom pismu kralju Ferdinandu napisao je: Čuje se grmljavina topova s istoka. Poslije njegove smrti moralo se pred tom grmljavinom bježati sve dalje. U ostatke ostataka nekoć slavnog hrvatskog kraljevstva

Biskup je u proljeće 1543. obolio. Kaptol je, pobojavši se da biskup ne umre bez oporuke, poslao k njemu u Čazmu lektora Pavla Gregorijanca i kantora Matiju Brumana nagovoriti biskupa da sastavi oporuku. Umro je u Čazmi 2. lipnja 1543.

Izvori:

  • Naslovna fotografija: Beli Zagreb Grad
Klementina Katic

Klementina Katic

Zaljubljenica u Vintage, Fotografiju i Putovanja, koja se u slobodno vrijeme bavi kaligrafijom (Calligraphy) i citanjem.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *