Snježana Božin: Goethe institut potiče učenje njemačkog jezika i međunarodnu kulturnu suradnju

Kroatistica i germanistica Snježana Božin upoznala nas je s Goethe institutom, institucijom koja promiče njemački jezik, književnost i kulturu u 98 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska.

Možete li nam predstaviti Goethe institut? Kada ste započeli s djelovanjem, koja je Vaša misija?

Goethe-Institut u Zagrebu postoji od 1973. godine, a u današnje prostore u Ulici grada Vukovara 64 uselio je 1976. godine. On je jedan od 157 Goethe-Instituta u 98 zemalja u svijetu. Svi oni imaju isti zadatak: poticanje znanja i učenja njemačkog jezika i međunarodna kulturna suradnja. Naš Institut organizira tečajeve za učenje njemačkog jezika i ispite, različite obrazovne programe za nastavnike i nastavnice njemačkog jezika, u suradnji s lokalnim partnerima provodi brojne projekte u kulturi i surađuje s najrazličitijim festivalima, inicijativama i udrugama u kulturi.

Knjižnica svojom fizičkom i digitalnom ponudom medija odražava aktualne trendove u njemačkoj kulturi i društvu, koordinira i provodi književne i prevodilačke projekte i aktivna je u raznim područjima koji se tiču knjižničarstva i knjižnica, od poticanja čitanja i medijske pismenosti preko STEM-a do u novije vrijeme bavljenja koncepcijom zajedničkih dobara i njihove povezanosti s knjižnicama.

Možete li predstaviti radionice koje održavate u sklopu instituta? Koja je njihova tematika? Kome su namijenjene?

Radionice koje održavamo u knjižnici besplatne su i namijenjene djeci i mladima svih uzrasta, studentima, a prošle smo godine ugostili i dvije vrtićke grupe te dvije grupe umirovljenika. Radionicama potičemo i razvijamo jezične, informacijske i medijske kompetencije učenika, a osmišljene su tako da nakon kratkog uvoda i upoznavanja, učenici samostalno istražuju temu i stvaraju bilo analogni, bilo digitalni tematski proizvod, obično su to plakati, prezentacije, kratki videofilmovi, traileri i slično.

Teme radionica mogu biti općenito upoznavanje s njemačkim društvom i kulturom, ali mogu biti i povezane s aktualnim događanjima: tako smo prošle godine povodom 100. obljetnice Bauhausa održavali radionice na tu temu, ove godine smo započeli s temom Fake News, a nastavit ćemo, ako nam epidemija dopusti, s temom Održivost. Prošle godine je više od 1000 sudionika (djece, mladih, odraslih, prvi put i osoba treće životne dobi) sudjelovalo u našim radionicama koje održavamo pod motom Učionica u knjižnici.

Tko sve može postati članom knjižnice?

Knjižnica je otvorena svima, učlaniti se može svatko tko želi i ima prebivalište u Hrvatskoj, a učlanjenje je besplatno i korištenje knjižnice također.

Koja građa je najzastupljenija u knjižnici? (poezija, filozofija, klasična/moderna književnost)

Najveći dio našeg knjižnog fonda čini suvremena njemačka beletristika, od kriminalističkih romana i  suvremene poezije, do aktualnih nagrađivanih romana različitih tematika. Među njima su i naslovi koji su objavljeni u hrvatskom prijevodu. Jedan dio zbirke čine i djela hrvatskih, bosanskih i srpskih autorica i autora objavljena na njemačkom jeziku, od Krležinih Zastava do primjerice pjesama Marka Pogačara, romana Tatjane Sajko, Olje Savičević Ivančević, Damira Karakaša i drugih suvremenih spisateljica i pisaca.

Osim toga korisnici mogu posuditi medije za učenje njemačkog jezika (udžbenici, priručnici, vježbenice, easy readeri) ili za korištenje u nastavi. Zbirka medija za djecu i mlade obuhvaća slikovnice, knjige, zvučne knjige, romane za mlade, vrlo zanimljive STEM-naslove te društvene i videoigre, setove lego-kocki i časopise za djecu.

Korisnici mogu čitati i posuditi desetak časopisa: od društveno-političkih i kulturnih do časopisa za dizajn, filozofiju, psihologiju, knjižničarstvo i društveno odgovornu ekonomiju. Od ostalih tematskih područja istaknula bih vrlo lijepu i aktualnu zbirku stripova te u posljednje vrijeme vrlo popularnu zbirku koju smo saželi pod nazivom Moderan život, a u njoj nudimo naslove na teme kao što su DIY, upcycling, održiva prehrana, yoga i sl.

Od nedavno se kod nas mogu posuditi i makerspace-setovi koji su namijenjeni knjižnicama i sadrže sve što je potrebno da u knjižnici na sat, dan ili nekoliko dana imate pravi pravcati makerspace.

Što se najviše posuđuje?

Najviše se posuđuje beletristika, filmovi i časopisi.

Možete li nam reći s kim sve surađujete? Planirate li neke nove suradnje? (festivali, književnici, pjesnici)

Organiziramo različita događanja s književnim prevoditeljicama i prevoditeljima s njemačkog jezika i za njih, često u suradnji s DHKP-om: prošle smo godine tako u Booksi obilježili Međunarodni dan prevođenja, proteklih smo godina organizirali radionice za književne prevoditeljice i prevoditelje pod nazivom Autor i njegov prevoditelj te radionice u suradnji s Translabom.

Ove godine također ćemo obilježiti Međunarodni dan prevođenja i organizirati razgovor s prevoditeljicama i prevoditeljima s njemačkog jezika koje ćemo prije toga predstaviti u projektu Sitno tiskano.  Knjižnica također organizira sva književna događanja Goethe-Instituta u suradnji s lokalnim partnerima. Ove godine ih je manje zbog epidemije, ali upravo se pripremamo za Festival svjetske književnosti s kojim surađujemo od njegova pokretanja.

U fokusu rada knjižnice je i stručno usavršavanja knjižničara i knjižničarki u Hrvatskoj, također u suradnji s lokalnim partnerima i predavačicama i predavačima iz Njemačke. Ove godine u siječnju završili smo trogodišnji ciklus radionica Boje, slova & slike, u kojemu je sudjelovalo dvadesetak knjižničarki iz cijele Hrvatske i koji smo realizirali u suradnji sa knjižnično-umjetničkim kolektivom pinselfisch i HKD-om.

Svake godine u suradnji s knjižnicama Goethe-Instituta u Beogradu i Sarajevu organiziramo radionicu za knjižničarke i knjižničare iz naših triju zemalja. Ove godine radionica će se, nadamo se, održati u Zagrebu, a tema će biti Makerspace u knjižnicama. Za kraj godine planiramo radionicu pod nazivom Knjižnice kao zajednička dobra, na kojoj ćemo tematizirati koncepciju zajedničkih dobara u odnosnu na knjižnice i stvoriti uvjete za osmišljavanje i provedbu projekata i inicijativa na tu temu.

Kakav je odaziv javnosti? Tko sve dolazi u knjižnicu?

U knjižnicu dolaze ljudi koje zanimaju Njemačka, njezino društvo i kultura, studentice i studenti u potrazi za štivom za čitanje ili stručnom literaturom, zaljubljenici u njemački jezik, ljudi koji uče njemački i ga žele usavršiti. U knjižnici možete zateći uvijek pokojeg studenta ili studenticu nad računalom, osobito u vrijeme ispitnih rokova. Ima ljudi koji dođu ovdje se naći s prijateljem ili prijateljicom, neki dođu prolistati časopis i popiti kavu.

U Goethe institutu postoji i digitalna knjižnica. Možete li nam reći nešto više o tome? Kako funkcionira, koje su prednosti?

E-knjižnica Goethe-Instituta Kroatien besplatna je i dostupna svakome tko ima prebivalište u Hrvatskoj. Prijava je jednostavna – treba samo otvoriti korisnički račun na našim mrežnim stranicama. Naša digitalna knjižnica nudi više desetaka tisuća elektroničkih knjiga, časopisa, glazbe i filmova na njemačkom jeziku, a u posljednje vrijeme i na engleskom i nekim drugim jezicima.

Što je za Vas jezik? Kako ga definirate? Što sve on sa sobom nosi?

Jezik je za mene sloboda jer mi omogućuje da ovisno o tome koliko jezika govorim proširim svoj svijet i na taj način budem slobodna. Ili barem slobodnija.

Kako biste opisali odnos hrvatski i njemački? Postoji li nešto što ta dva jezika veže, a da nije samo povijesni kontekst?

Kao i svaka druga dva jezika i kulture – ljudi koji ih govore i uče, u prošlosti, sada i ubuduće.

Za nekoga tko bi Vas htio posjetiti ali se dvoumi, što im poručujete?

Da nam dođe, mojim dvjema kolegicama i meni bit će drago. A zatim može sam ili sama odlučiti hoće li ponovno doći.

Za kraj, imate li neku poruku ili misao za naše ljubitelje Zagreba i čitatelje? Neka zagrebačka poruka u ruhu njemačkog jezika.

Od početka rujan naša knjižnica se ponovno otvara nakon ljetne stanke – to je prilika za Vaše čitateljice i čitatelje da je upoznaju i uživo. Dobrodošli su!