Sonja Kovačić Tajčević: Najdosljednija hrvatska učenica Andréa Lhotea

Sonja Kovačić Tajčević: Najdosljednija hrvatska učenica Andréa Lhotea

This is a man’s world, this is a man’s world…but it wouldn’t be nothing, nothing without a woman…

Etta James: It’s A Man’s, Man’s, Man’s World

O ženama koje su pomicale svoje granice, o ženama koje su obilježile hrvatsku povijest, kulturu, umjetnost, književnost, sport, znanost i tehnologiju, saznajte i naučite koji je Ženski trag u povijesti.

Hrvatska slikarica Sonja Kovačić Tajčević rođena je 1894. godine u mjestu Bošnjaci kod Županje. Slikarstvo je studirala u Zagrebu, Grazu i Beču, a pohađala je i privatnu školu Andréa Lhotea u Parizu. U svojoj bogatoj karijeri slikala je portrete, mrtve prirode i figuralne kompozicije, sudjelovala na domaćim i inozemnim izložbama.

Uz Veru Nikolić Podrinsku studentica je prve generacije Likovne akademije u Zagrebu koja se nastavila profesionalno baviti slikarstvom. Sonja je i prva slikarica crtačica na Medicinskom fakulteta u Zagrebu.  

Slikarstvo i Medicinski fakultet

Godine 1912. Sonja je završila gimnaziju u Zagrebu. Obrazovanje nastavlja studijom slikarstva na Višoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu od 1912. do 1917. godine, kod Bele Čikoša Sesije i Mencija Klementa Crnčića.

Godinu dana nakon studija, zaposlila se kao crtačica nastavnih slika iz anatomije i ilustracija u medicinskoj literaturi na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Tamo se zadržala do 1927. godine kada je prešla na Anatomski institut. Sonja je bila prva slikarica na toj poziciji, a nakon nje to su radili i drugi slikari, poput Ivana Tabakovića, Anke Krizmanić, Edite Schubert.

Beč, Prag i škola Andréa Lhotea

Svoj slikarski zanat Sonja je usavršavala u Pragu 1925. godine, u Beču 1925. i 1927. godine, a 1926. i u razdoblju od 1928. do 1934. godine u Parizu polazila školu Andréa Lhotea.

Poznatu školu pohađali su i drugi slikari, poput Save Šimunovića, Otona Postružnika, Stojana Aralice, Vere Nikolić Podrinski. Sonja je uz Savu Šumanovića, najduže učila u Lhoteovom ateljeu, zbog čega je stekla titulu najdosljednijeg „lotista“.

Od 1934. živi i radi u Zagrebu, a vrijeme Drugog svjetskog rata provela je u Osijeku. U Zagreb se vratila 1947. godine. Prezime Kovačić dodala je udajom za novinara i književnika Krešimira Kovačića, sina književnika Ante Kovačića.

Sonjin slikarski stil(ovi)

U svojoj karijeri Sonja je slikala figuralne kompozicije, mrtve prirode, pejzaže, portrete i aktove u ulju i pastelu. Već na početku karijere otkrivala je sklonost geometriziranom prikazivanju motiva, koje je dodatno usavršila i razradila na usavršavanju u Parizu.

Tamo se pridružila  varijanti lhoteovskoga akademskoga kubizma, stavljajući fokus u svojim djelima na geometrizirano prelamanje oblika i svjetlosti te na stvaranje strukture nalik kristalima. O tome svjedoče djela Kupač (1927., MSU u Zagrebu) i Portret djevojke (1928–1934, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku).

Vrhunac redukcije oblika iskazan je u djelu Boka na mjesečini (1927.), dok ju je daljnja stilizacija primakla plošnoj organizaciji slike, primjerice u djelima Indijka i Majka s djetetom/ Notre Dame des pauvres (1928). Slikala je i mrtvu prirodu (Mrtva priroda 1930, a u kasnijoj fazi i portrete (Portret majke, 1938).

Domaće i inozemne izložbe

Sonja je samostalno izlagala u Beogradu 1926. godine, u Zagrebu 1928. i  1937. godine, u Parizu 1931. godine i u Osijeku 1946. godine.

Skupno na izložbama Kluba likovnih umjetnica (Zagreb, 1928, 1930), Proljetnoj izložbi jugoslovenskih umetnika (Beograd, 1929), Salonu nezavisnih (Pariz, 1929–1930), Izložbi jugoslavenskoga slikarstva i kiparstva (London, 1930), izložbama moderne umjetnosti (Trouville 1930), jugoslavenskih umjetnika u Parizu (1932) i ULUH-a (od 1948), Riječkom salonu (1954) te na izložbi 60 godina slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj (Zagreb, 1961).

Posmrtno slike su joj izlagane na retrospektivnim izložbama u Osijeku 1970. godine i u Zagrebu 2002. godine.  Isto tako na skupnim izložbama André Lhote i njegovi učenici u Beogradu 1974. godine, Kubizam i hrvatsko slikarstvo (Zagreb, 1981), Tendencije avangardi u Hrvatskoj modernoj umjetnosti 1919–1941 (Zagreb, 1982), U susret Muzeju suvremene umjetnosti (Zagreb, 1986), Hrvatska moderna (Rijeka, 1992), Od Babića do Vidovića (Zagreb, 1993), 100 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti iz fundusa Narodnog muzeja u Beogradu (Zagreb, 2007) i Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti (Zagreb, 2007).

Sonjin trag u povijesti

Uz Veru Nikolić Podrinsku, Sonja je bila studentica prve generacije Likovne akademije u Zagrebu koja se nastavila profesionalno baviti slikarstvom.

U Dokumentaciji Umjetničkog paviljona kao prva samostalna izložba jedne umjetnice zabilježena je izložba Sonje Kovačević Tajčević, a održala je početkom 1928. godine.

Jedna je od osnivačica Kluba likovnih umjetnica 1927. godine, čija je prva predsjednica bila Lina Virant Crnčić.

Bila je prva slikarica crtačica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Preminula je 1968. godine u Rijeci.

Izvori

Darja Tomić, Sonja Kovačić Tajčević, Hrvatski biografski leksikon online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009., pristup 14.09.2021.

Vladimir Maleković, “Kubizam i hrvatsko slikarstvo : 18. 9.-1. 11. 1981.”, katalog izložbe, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1981.

Naslovna foto: pixabay.com

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori