fbpx

Stanko Vraz: Jedan od rijetkih književnika koji je živio od književnosti

Stanko Vraz: Jedan od rijetkih književnika koji je živio od književnosti

Stanko Vraz bio je osebujan romantičarski pjesnik, utjecajan promicatelj ideja Hrvatskoga narodnog preporoda, sudionik Ilirskoga pokreta te prvi hrvatski profesionalni književnik.

Rodio se u slovenskome mjestu Cerovcu (sada Cerovec Stanka Vraza) 30. lipnja 1810. godine pod pravim imenom Jakob Frass. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u Mariboru, a završne je razrede polazio u Grazu. Govorio je pet jezika; prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od 1839. godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih preporoditelja. Studij prava i filozofije pohađao je u Grazu, ali većinu vremena provodio je proučavajući književnost i strane jezike. Ranu slovensku poeziju pisao je na zavičajnom dijalektu, zbog čega ju početkom 1830-ih nije uspio objaviti u časopisu Kranjska čbelica.

Nakon prvoga posjeta Hrvatskoj 1833. oduševio se Ilirskim pokretom te je postao jedan od najistaknutijih iliraca. Iste je godine u Grazu upoznao Ljudevita Gaja i surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao Ilir iz Štajera.

Od 1837. pisao je isključivo na hrvatskom jeziku, a potkraj 1838. trajno se nastanio u Zagrebu te postao prvim hrvatskim profesionalnim književnikom. Pisao je i pod pseudonimom Jakob Rešetar s Cerovca te Nenad Bezimenović. Najvrjedniji je dio njegova rada ljubavna lirika.

Vrazova Ljubica

Nećakinja Ljudevita Gaja ljupka Julijana Cantilly raspalila je ljubavni plamen mladog pjesnika Stanka Vraza za vrijeme njegovog posjeta prijateljima ilircima 1833. godine.

Ljupka Julijana u pjesnikovim je stihovima postala Ljubica, ali je 1837. postala i gospođa Engler jer ju je otac dao udati za bogatog trgovca iz Ljubljane. Tako je Vrazova ljubav ostala samo na stranicama kanconijera Đulabije.

Ipak, odjeci ljubavi su preživjeli jer njen grob kraj župne crkve u Samoboru krase ljubavni stihovi Stanka Vraza, a postao je i okupljalištem pjesnika koji jednom godišnje hodočaste u Samobor kako bi kazivali svoje ljubavne pjesme.

Stanko Vraz i Julijana Cantilly hrvatski su Romeo i Julija, a njegovi stihovi o nesretnoj ljubavi posvećeni Ljubici smatraju se jednima od najljepših u povijesti hrvatske književnosti. Lijepa Ljubica (Julijana) bila je velika pjesnička muza ilirca Stanka Vraza ovjekovječena u nježnim stihovima – Đulabijama.

Stil gospodina Romantika

U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih soneta do romance i balade, te gazele; pa je i na taj način obogatio našu književnost onoga vremena. Bilo je u tom traženju i lutanja, i slabih stihova, bilo je naročito mnogo borbe s jezikom, što nije nikakvo čudo kad je Vraz Slovenac. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera. Najvrjedniji je dio njegova rada ljubavna lirika.

Kao pjesnik Đulabija i niza soneta Sanak i istina, on unosi u hrvatsku liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot izražajnosti i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca, opisuju povjesničari književnosti Vraza. Đulabije, romantičarski kanconijer pisan poljskim stihom krakovjakom, u kojem se vječna ljubav prema ženi stapa s ljubavlju prema domovini i završava u općeljudskoj ljubavi.

Ljubi me, Ljubice, Ljubi, djevo mila! 
Dok su nam jos vitaod mladosti krila.
Srěća bez pokojaměnja brzu nogu...
Što će donět sutraznano j´ samo Bogu.

Književnik koji je živio književnost

Stanko Vraz preminuo je u Zagrebu 20. svibnja 1851. godine. Umro je razmjerno rano, u dobi od samo 40 godina. Smrt ga je zatekla u Zagrebu, a njegovi posmrtni ostaci danas se nalaze na Mirogoju. Naime, isprva je Vraz bio pokopan na starom zagrebačkom groblju u Jurjevskoj ulici, no kasnije su njegovi ostaci prenešeni na Mirogoj. Zapamćen je kao jedan od rijetkih književnika koji je živio književnost i od književnosti.

Izvori:

Klementina Katic

Klementina Katic

Zaljubljenica u Vintage, Fotografiju i Putovanja, koja se u slobodno vrijeme bavi kaligrafijom (Calligraphy) i citanjem.

One thought on “Stanko Vraz: Jedan od rijetkih književnika koji je živio od književnosti

  1. Poezija je povsod. Toda kar sem tu prebrala je nekaj res tako lepega kot Romeo in Julija. Škoda je le, da človek največ napiše lepe poezije, ko najbolj trpi.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *