fbpx

Stjepan Mihalić: Hrvatski književnik i zaljubljenik u svoj rodni grad

Stjepan Mihalić: Hrvatski književnik i zaljubljenik u svoj rodni grad

Na zagrebačkoj Savici nalazi se kratka slijepa ulica koja nosi naziv po hrvatskom feljtonistu, romanopiscu i dramatičaru Stjepanu Mihaliću. U ovu ulicu možete doći iz Starotrnjanske ulice, a nalazi se u blizini Trnjanskog nasipa uz rijeku Savu. Mihalić je hrvatsku književnu povijest obogatio s nekoliko novela, drama i romana stoga je vrijedno i zanimljivo saznati ponešto o njegovom životu i radu.

Voljeni rodni grad – Karlovac

Godine 1901. rodio se Stjepan Mihalić u Karlovcu. U rodnom gradu završio je Trgovačku akademiju, a od 1950. do 1955. godine radio je kao ravnatelj karlovačkog profesionalnog kazališta. Kasnije, od godine 1965. do 1971. uređivao je časopis Svjetlo.

U dvobroju časopisa Svjetlo iz 2018. godine nalaze se Pisma Stjepana Mihalića
izvor: karlovački.hr

Već s 15 godina počinje pisati, a prvu prozu, pod utjecajem ekspresionizma, Bratić Mirski objavio je u Vijencu 1926. godine.

O Stjepanu Mihaliću pogledajte od 2:20 min.

Dramsko stvaralaštvo

Prvo Mihalićevo objavljeno dramsko djelo jest dramolet Maske iz 1921. godine. Zatim je pisao  dramske tekstove po uzoru na prve Krležine drame, pa je tako nastala, 1929. godine, ekspresionistička drama Grbavica. Iste godine drama je uprizorena te odigrana u Zagrebu, ali je nažalost ubrzo propala. Nekoliko desetljeća kasnije, redatelj Georgij Paro otkrio u njoj vrijedne ekspresionističke elemente i s uspjehom je uprizorio.

Od ostalih njegovih drama valja izdvojiti drame Bukovački iz 1936. godine, Patent iz 1951. i Mama Mag iz 1957. godine.

Stjepan Mihalić - Drame
izvor: e-Katalog Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić, Karlovac

Isticao se i kao novelist

U vlastitoj nakladi Mihalić 1932. godine tiska dvije novele, Neprijatelji i Novele, a u izdanju Matice hrvatske objavljuje pastoralnu pripovijest Zapaljena krv, u kojoj je metaforikom izražena čežnja za individualnom slobodom u sklopu prirode. Dijelovi tog djela nalaze se među antologijskim stranicama hrvatske književnosti tridesetih godina.

Godine 1937.,  objavio je i novelu Knjiga o Mlakaru i drugima, a 1941. godine novelu Šest priča iz moga grada.

Karlovac početkom 20. stoljeća
izvor: Blog Gradskog muzeja Karlovac

Najznačajniji je kao romanopisac

Ističu se romani koji su pisani u duhu socijalno-kritičkoga realizma. U romanu Rakovac u Vinovrhu, objavljen 1939. godine, javlja se lik idealistički angažiranog mladog čovjeka koji se bori protiv gospodarske i nacionalne potlačenosti Hrvatske.

Roman Teleći odresci otkupljen je 1955. godine na natječaju sarajevske Narodne prosvjete kao najbolji roman, a bavi se aktualnim problemima političke borbe i propadanja morala.

Kupanje na Korani, 1932. godine.
U sredini, sa šeširom i naočalama stoji Stjepan Mihalić, koji je prema
riječima vlasnice fotografije, gospođe Berte Očko, napisao roman Teleći odresci na ovoj plaži i mnogi likovi koji se spominju u romanu su upravo ljudi sa fotografije.
izvor: kafotka.net

U tim romanima se Mihalić potvrdio kao zreo pripovjedač, a u romanu Elegija tehnikom struje svijesti opisuje djetinjstvo.

O voljenom rodnom gradu, Karlovcu, Mihalić je pisao u novinskim feljtonima koji su kasnije sabrani i objavljeni u knjigama Ćaskanja u suton i Razgovori na uglu. Posmrtno mu je objavljen satirični roman Lule kuma Gatalina 1991. godine, a Mihalić je preminuo 1984. godine u svom gradu Karlovcu.

Stjepan Mihalić: Ćaskanja u suton - Crveni peristil
izvor: dobraknjiga.hr

Mihalićima u čast

Obitelj Mihalić poznata je obitelj u kulturnom životu Karlovca.  Iz nje potječe i pjesnik Slavko Mihalić (1928.-2007.), Stjepanov sin. Njima u čast, gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić- Karlovac organizira niz susreta pod nazivom Zavičajne čajanke koji se održavaju u prostoru Spomen sobe Stjepana i Slavka Mihalića, posvećene ovim uglednim karlovačkim književnicima.

Izvori:

  • enciklopedia.hr
  • Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac
  • Hrvatski biografski leksikon online

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *