Sveučilište u Zagrebu osnovano 1669. godine s tri fakulteta – pravnim, teološkim i filozofskim
23. rujna 1669. car Svetog Rimskog Carstva i ugarsko-hrvatski kralj Leopold I. donio je odluku kojom je tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu priznat status sveučilišta. Ta je odluka potvrđena 3. studenog 1671. na saboru Hrvatskog kraljevstva pa se zato godina 1669. uzima kao početak zagrebačkog Sveučilišta, a 3. studenoga slavi se kao Dan Sveučilišta.
Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo godine 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova. Sveučilište je tada imalo tri studija – teološki, filozofski i pravni, kao i sva druga europska sveučilišta toga vremena.
Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi (najstarije hrvatsko sveučilište uopće je ono u Zadru iz 1396., no ono nije imalo neprekidno djelovanje).
Više od tri stoljeća visokoškolske nastave možda se ne čini dugim vremenskim periodom ako znamo da povijest najstarijih europskih sveučilišta seže u 11. stoljeće (Bologna 1088., Pariz 1200.), no uočimo li poseban povijesni položaj Hrvatske, onda nas ti početni napori u 17. stoljeću moraju zadiviti.
Akademija je bila u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, sve dok papa Klement XIV. nije ukinuo taj red 1773. godine. Godine 1772. upisalo se u Akademiju pod novom upravom na oba njezina studija (filozofski i teološki) 200 studenata.
Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom je osnovala Kraljevsku akademiju znanosti s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim. Dotadašnji Političko-kameralni studij ušao je u novoosnovani Pravni fakultet, pa je na taj način i kameralni studij uklopljen u Akademiju. Akademija u Zagrebu u svakoj je fazi svojega neprekinutog djelovanja, iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ostala najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije.
Moderno sveučilište od 1874.
Hrvatski je sabor na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu na znamenitom zasjedanju 1861. godine. Car Franjo Josip potpisao je godine 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je zaslugom bana Ivana Mažuranića dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874. godine.
Na osnovi toga svečano je 19. listopada 1874. otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu, a u njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski fakultet. Vladar je odredio da ga kod svečanosti otvorenja zastupa ban Mažuranić. Tom je prigodom izrađena Spomenica s potpisima uglednika, profesora i studenata, a prvi rektor sveučilišta bio je Matija Mesić (1874. – 1875.)
Izvori:
- unizg.hr
- povijest.hr
