fbpx

Tara Beata Racz: Umjetnost nam pruža mogućnost da se povežemo s onim emocijama koje nam nedostaju

Tara Beata Racz: Umjetnost nam pruža mogućnost da se povežemo s onim emocijama koje nam nedostaju

Tara Beata Racz psihologinja je i akademska slikarica koja je svoje dvije strasti spojila na način na koje mogu pomoći drugima. U nastavku saznajte što je to art terapija i kome je namijenjena, ali i još puno toga.

2016. godine diplomirala si psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a tijekom studija si primila i dvije Dekanove nagrade za izvrsnost. Zašto baš psihologija u kombinaciji sa slikarstvom?

Mislim da je to bio moj put i da sam napravila pravi izbor. Odmalena sam crtala i slikala, svirala violinu, pjevala u Zvjezdicama, uglavnom umjetnost me posebno zanimala. U srednjoj školi, u Klasičnoj gimnaziji, imala sam priliku i dalje razvijati svoje umjetničke sklonosti u antičkoj dramskoj i kostimografskoj grupi, no tu se počeo javljati i moj interes prema proučavanju ljudske psihe. Voljela sam čitati, posebno su me privukla djela Dostojevskog i teme kojima se bavi te način na koji opisuje složene ljudske odnose i moralne dileme. Također, počela sam čitati djela Carla Gustava Junga i oduševila sam se idejom simbola i arhetipa. Tada mi se otvorio novi pogled na svijet oko sebe, na čovjekov unutarnji svijet, na snove i umjetnost.

Najprije sam upisala studij psihologije na Filozofskom fakultetu iako sam već tada sanjala i o umjetničkom studiju. Kad sam završila preddiplomski studij, počela sam ići na satove slikanja i pripremati se za prijemni ispit na Likovnoj akademiji. Bila sam presretna kad sam prošla i upisala slikarstvo.

Izvor: Tara Beata Racz

Kako je bilo usklađivati različite studentske obveze na dva fakulteta?

Bilo je jako zahtjevno, gotovo nemoguće, paralelno studirati jer oba fakulteta imaju jako puno predmeta, praktičnih vježbi i drugih studentskih obaveza koje je bilo teško uskladiti. Na diplomskom studiju psihologije sam unaprijed odslušala velik broj izbornih predmeta pa mi je na zadnjoj godini ostalo samo nekoliko obaveznih predmeta i izrada diplomskog rada. S druge strane, na Akademiji su imali razumijevanja za moje obaveze, no morala sam odslušati sva predavanja i vježbe. 

Uz dr. Ivana Baruna osmislila si i vodila volonterski provodim program radionica kreativnog izražavanja pod nazivom „Svijet i ja, ja i svijet“ za pacijente Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu u sklopu projekta suradnje ALU i Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan. Možeš li nam reći malo više o samom konceptu programa?

Radi se o ciklusu od 12 radionica koje se provode kroz tri mjeseca. Program je usmjeren na kreativno izražavanje pojedinca, a kombiniran je s elementima terapije umjetnošću. Tehnike terapije umjetnošću temelje se na činjenici da je slika u bližem kontaktu s nesvjesnim, te da čovjekove misli i osjećaji, koji dolaze iz nesvjesnog, puno prije nalaze svoj izraz u slikama nego riječima.

Ladon. Izvor: Tara Beata Racz

Kako čovjek likovno izražava svoja unutarnja stanja, misli, osjećaje i iskustva, tako kroz verbalizaciju tih sadržaja može osvijestiti svoje unutarnje konflikte i potisnute aspekte psihe. Svaki pojedinac posjeduje latentnu sposobnost da vizualizira svoje unutarnje sukobe i kreativno se izrazi, a sam konačni proizvod je manje važan od kreativnog procesa u koji je pojedinac uključen. Cilj ovih radionica je da se umjetničkim i kreativnim aktivnostima pomogne pojedincu da se prilagodi novonastalim izazovima u svojoj okolini, da potakne samorazumijevanje, da razvija empatiju i suosjećanje te da poboljša kvalitetu života.

Što slika govori o psihologiji, a što psihologija govori o slici?

To je vrlo kompleksno pitanje kojim su se bavili brojni stručnjaci. Istaknula bih dvije knjige koje su meni najbolje dale odgovor na to pitanje. Knjiga Rudolfa Arnheima – Umjetnost i vizualno opažanje, Psihologija stvaralačkog gledanja je klasik u području teorije i psihologije likovnih umjetnosti, koji nam pojašnjava što sve psihologija govori o slici. Na primjer, na koji način pomoću linije, plohe, boje i oblika možemo postići psihološki sklad i ravnotežu. Zatim, kako postići kretanje unutar slike te kako stvoriti određenu dinamiku u kreiranju kompozicije. U formiranju svojih teorija i opažanja Rudolf Arnheim se oslanjao na saznanja iz gestalt psihologije. Druga knjiga, koju bih preporučila, je Umjetnost kao terapija od Alaina de Bottona i Johna Armstronga. Umjetnost je ovdje prikazana kao terapeutski medij koji usmjerava, podržava i tješi gledatelja pomažući mu u osobnom razvoju. Autori knjige na zanimljiv način govore o tome koje sve funkcije ima slika i kako može utjecati na ljudsku psihu. Nastoje nam približiti smisao umjetnosti kroz nekoliko psiholoških mehanizama koji su u podlozi doživljavanja umjetničkog djela.

Uzavrele misli. Izvor: Tara Beata Racz

Na primjer, pojedina umjetnička djela olakšavaju nošenje s teškim emocijama kao što je tuga. Velik broj poznatih umjetničkih djela ima tako snažan utjecaj na nas jer su u njima umjetnici uspjeli sublimirati svoju tugu, odnosno uspjeli su psihološki transformirati teška i bolna iskustva patnje. Osim toga, slike nam mogu pomoći za stvaranje emocionalne ravnoteže. Naime, naše emocionalno stanje ovisi o osobnoj psihološkoj povijesti, o međuljudskim odnosima, o poslu kojim se bavimo, o svakodnevnim izazovima. Ponekad smo jako nesigurni, ponekad preozbiljno doživljavamo svoju situaciju, a možemo biti i ljuti ili uznemireni.

Umjetnost nam pruža mogućnost da se povežemo s onim emocijama koje nam nedostaju i omogućava cijeloj našoj psihi da povrati narušenu ravnotežu. Svakoga od nas privlače različita umjetnička djela i to su uglavnom ona koja nas mogu bolje izbalansirati. Dakle, koja će nam se djela svidjeti ovisi, prema toj teoriji, o našem trenutnom psihološkom stanju i potrebama.

Kako bi opisala posao kojim se trenutno baviš?

Posao kojim se bavim je izrazito kreativan, ali zahtjeva puno truda, rada i upornosti. Kao bivša klasičarka držim se mota nulla dies sine linea, pa svaki dan slikam po nekoliko sati na dan. Vikendima se ili dalje educiram ili držim radionice kreativnog izražavanja. Nažalost, trenutno ih ne održavam zbog svima znane situacije s koronom. Nadam se da će se uskoro epidemiološka situacija popraviti i da ću ponovno moći krenuti s radom. Zatim, plan mi je završiti edukaciju za psihoterapeuta i za nekoliko godina otvoriti svoj psihološko kreativni centar.

Ribik. Izvor: Tara Beata Racz

Kako bi definirala psihologiju kreativnosti?

Psihologija kreativnosti jedna je od grana psihologije koja se bavi ljudskim stvaralaštvom u raznim područjima djelovanja poput umjetnosti, znanosti, tehnologije, ali i u svakodnevnom životu. Jedan od zadataka psihologije kreativnosti je da definira što je to kreativnost. No budući da se radi o složenom konstruktu nema neke jedinstvene definicije. Ipak, većina se slaže da je kreativno djelo ono koje je originalno i funkcionalno. Teorije se razlikuju i prema tome jesu li usmjerene na kreativnu ličnost, kreativni proces ili kreativni produkt. Svako od tih polazišta je ispravno, i daje nam širu sliku u razumijevanju kreativnosti. Ono što ljude najčešće zanima je kako prepoznati kreativnog pojedinca, kako povećati vlastitu kreativnost i koji su to uvjeti u kojima kreativnost raste.

Barasingha. Izvor: Tara Beata Racz

Neka od dosadašnji istraživanja utvrdila su da kreativni pojedinac uz inteligenciju, motivaciju i hrabrost za stvaranje posjeduje osobine kao što su otvorenost prema novim načinima gledanja, naklonost k složenosti kao izazovu, nezavisnost prosuđivanja i poriv da u nestrukturiranim elementima pronalaze obrasce i značenje. Uz sve to, kako bi kreativni pojedinac došao do kreativnih postignuća, jako je važna upornost i disciplina.

Što je art terapija i kome je namijenjena?

Art terapija ili terapija umjetnošću je integrativna, dubinska psihoterapija koja obuhvaća uporabu različitih elemenata umjetnosti s ciljem unapređenja zdravlja i bržeg oporavka pojedinca. Temelji se na psihodinamskim, egzistencijalnim i humanističkim pravcima. U art terapiji se koriste različiti umjetnički elementi poput crtanja, slikanja, modeliranja, uporabe kolaža, glazbe, poezije, plesa, drame, pisanja, improvizacije i sličnog koji služe kao sredstva komunikacije i integracije svjesnih i nesvjesnih dijelova naše psihe.

Art terapija ima široku mogućnost primjene. Naime, primjenjiva je kod djece i odraslih, kod osoba bez teškoća kao i kod osoba s različitim psihičkim smetnjama i poremećajima kao i teškoćama u razvoju.

Na čemu trenutno radiš i gdje možemo pogledati tvoje radove? 

Trenutno pripremam dvije samostalne izložbe koje će se održati početkom prosinca. Prva će biti u galeriji Zlati Ajngel u Varaždinu. Tamo ću izložiti ciklus u kojem prikazujem različita životinjska fantastična stvorenja. Radi se o bićima transformiranim pod utjecajem okoline na kojima se odražavaju unutrašnje i vanjske metamorfoze i mutacije. Slikati danas životinje način je da se i njima podari svojevrsni glas jer živeći u civilizaciji zaboravljamo na divljinu, često smo nesvjesni i ravnodušni prema činjenici da životinjske vrste izumiru. Ne znam jeste li znali da danas među svim sisavcima na Zemlji postoji još samo 4% divljih životinja? Osim toga, slikajući životinjska bića, istražujem ujedno animalno u čovjeku kao i humano u životinji propitujući i vlastiti identitet u svijetu oko sebe i u sebi.

Uwimabi. Izvor: Tara Beata Racz

Druga samostalna izložba bit će u Galeriji Kaj u Zagrebu. Za nju pripremam aktove izrađene otpadnim motornim uljem na juti. Ta se serija slika bavi tamnom stranom ljudske psihe poznatom pod jungijanskim konceptom arhetipa sjenke. U ovom kriznom razdoblju pandemije i karantene događaju se brojne promjene koje utječu na ljudsko raspoloženje i ponašanje. Nikada dosad nismo sudjelovali u globalnom eksperimentu koji nas je prisilio na fizičku izolaciju, na zatvaranje u stanove, na prestanak aktivnosti, na introspekciju. U takvim okolnostima okrećemo se više prema sebi, uranjamo u sebe i susrećemo se s vlastitom sjenkom. Ipak, to je i prilika da osvijestimo i osvijetlimo svoje sjenovite predjele.

Trenutno možete vidjeti izložbu mojih kolaža u dućanu Mango Sticky Rice Vintage koji se nalazi da adresi Ljudevita Posavskog 15. Otvorenje izložbe je 03.09. od 16 do 20 sati.

Zagreb kao inspiracija. Koja mjesta najviše voliš? Gdje te najčešće možemo sresti?

Živim blizu parka Maksimir tako da gotovo svakodnevno tamo šetam s mojim psima. Obožavam maksimirsku šumu i jezera, poznajem svaki puteljak i proplanak. Maksimir je lijep u svako godišnje doba, to je mjesto gdje se opuštam, duboko dišem, povezujem se s prirodom.

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *