Teatar CIRKUS: Iako za sada u Hrvatskoj ne postoji institucija koja se bavi cirkuskom umjetnošću, pojedinci i udruge već godinama rade na razvoju cirkuske scene

Teatar CIRKUS: Iako za sada u Hrvatskoj ne postoji institucija koja se bavi cirkuskom umjetnošću, pojedinci i udruge već godinama rade na razvoju cirkuske scene

Penjalica koja sliči baš na onu iz parkića u kojem smo se igrali kao klinci, razgovor o generacijskim pitanjima, prednosti i mane naše generacije i onih prije ili poslije, uz dodatak parkoura i fizičkog teatra. Sve to ima debitantska predstava Teatra CIRKUS Punkt pod nazivom Generacija X Y Z, autorski projekt kojeg potpisuje snažan ženski tim nezavisnog kazališta: Marijana Matoković, Lidija Kraljić, Ivana Pedljo, Tihana Strmečki i Nina Horvat. Marijana i Lidija također su, uz Ivanu, i izvođačice u predstavi te su s nama podijelile misli o predstavi, cirkusu i CIRKUSU!

Želim reći da je Generacija X Y Z lijepa simbioza dramskog i cirkuskog, jeste li ciljale na to?

Marijana: Osnovna teza iz koje smo Lidija i ja osnovale Teatar CIRKUS Punkt je umjetnička organizacija koja spaja kazališnu i cirkusku umjetnost. Tako je i naša prva predstava kombinacija dramskog, fizičkog, akrobatskog izričaja.

Lidija: Mislim da je simbioza nastala nekako organski i spontano. Naša osobna želja ovaj put nije bila pomiješati cirkusko i dramsko nego ispričati priču o generacijama. Marijana i ja imamo inicijalno dramsku podlogu, a Ivana cirkusku, tako da su nas već naša iskustva usmjerila prema ispreplitanju različitih kvaliteta i izričaja. Svaka je koristila svoja znanja i alate i nudila rješenja iz sebe.

Je li dramsko neizostavno iz cirkuskog?

Marijana: Apsolutno. Čim je neka vrsta izvedbe u pitanju, kod publike se stvara poriv da upisuje sadržaj, priču, odnose. U predstavi Generacija X Y Z htjele smo izazvati asocijacije kod različitih generacija. Možda ponekad posve različite kod različitih gledatelja, ali opet istaknuti vrijednosti podrške, povjerenja, dilema, straha, borbe. Ono što je zanimljivo kod cirkuskog je to što je izražavanje emocija puno aktivnije fizički naspram klasičnog teatra.

Lidija: Mislim da se sve izvedbene umjetnosti isprepliću. Ništa nije samo plesno ili lutkarsko ili dramsko ili pak cirkusko. Mislim da što se više zagrebe u pojedinu vrstu izričaja, to dolazi do većeg nadopunjavanja i preklapanja.

Je li cirkus još uvijek na margini izvedbene umjetnosti?

Marijana: U Hrvatskoj nažalost da, ali polagano se iz godine u godinu razvija sve više. Koketira s kazalištem, ali s obzirom da ne postoji formalno strukovna udruga, priznata akademska institucija koja obrazuje cirkuske umjetnike, tako su projekti tog tipa u puno manjem broju naspram klasičnijeg kazališta.

Ulazi li cirkus u mainstream i je li mu to potrebno za bolje i šire shvaćanje publike?

Marijana: Cirkus je od svog nastanka imao prizemniji karakter u smislu atraktivnosti i divljenja vještinom kod šire publike. Tendencija suvremenog cirkusa je pomoću izrađenih vještina prikazati dublje teme i probleme u društvu, stoga je danas teško reći točne granice cirkusa. Često su to multidisciplinarni projekti koji objedinjuju nekoliko vrsta izvedbenih umjetnosti, ali meni je upravo tu čar i ljepota raznolikosti izričaja.

Izdvojite najdraže elemente generacije koju igrate u predstavi!

Marijana (generacija Y): Brzina, snaga, napon energije uslijed globalizacije, dostupnost informacija, otvorenost prema vanjskom svijetu, ali s druge strane dilema i strah od nepoznatog.

Lidija (generacija Z): Glasni i odlučni, nastoje osnažiti održivost i ekološku svijest. Nemaju strah od tehnologije i napretka.

Marijana i Lidija, vi ste relativno nove u svijetu akrobacija, dok je Ivana (generacija X) veteranka. Kako su izgledali vaši akrobatski početci?

Marijana: (smijeh) Bilo je dosta udaraca, dok se nismo navikle na vrstu pokreta i otkrivanja kako koristiti konstrukciju. S moje strane vrsta kretanja koje Ivana koristi mi je posve nezamislivo i prebolno (možda nisam dovoljno papala), ali s druge strane jako mi je bilo zabavno i uzbudljivo svaki put kad bismo smišljale nove sekvence ili otkrile kako se sve možemo provlačiti, objesiti ili preskočiti neki dio. Neću izostaviti da je bilo i nekih udaraca i padova, ali to je sve prošlo i zaraslo brzo, nije nas natjeralo da prestanemo istraživati.

Lidija: Sve je počelo s ogromnom željom i divljenjem prema akrobatskim i zračnim disciplinama. Moje  iskustvo s akrobacijom krenulo je s trenizima plesa na svili koje vodi Sandra Dunaj.  Tu sam stvorila podlogu koja je otvorila prostor za daljnji napredak i istraživanje. Prilikom rada na predstavi imali smo puno suradnika koji se bave raznim disciplinama poput parkoura, plesa na šipci ili gimnastike. Njihova znanja i inputi pomogli su nam u istraživanju našeg „jezika kretanja“ na našoj konstrukciji.

Imate li kakav savjet za sve koje zanima potencijalna karijera u cirkusu?

Marijana: Krenite što prije, isprobavajte, usudite se, pitajte. Tražite primjere i ljude s kojima vam je super raditi. Rekao bi moj mentor, napravite točku od minute ili dvije. Ako je dobra, napravite još jednu, pa još jednu. I uskoro ćete imati pola sata, sat materijala .

Lidija: Samo hrabro i baci se na glavu. Iako za sada u Hrvatskoj ne postoji neka škola/institucija koja se bavi cirkuskom umjetnošću, postoji puno pojedinaca i udruga koji već godinama rade na razvoju cirkuske scene, organiziraju raznovrsne radionice i edukacije koje pružaju prostor za učenje. Svi su otvoreni i divno komunikativni, tako da: Ne boj se! Nisi sam!

Što možemo očekivati od Teatra CIRKUS Punkt u budućnosti?

Marijana: Nadamo se puno toga, svježe smo, vesele i inspirirane. Za 2021. godinu planiramo još dva projekta, jedan manji, više klaunovskog karaktera, i drugi projekt koji će biti koprodukcija s Teatrom Tirena, predstava za djecu. Također, prijavljujemo se za festivale, na neke  smo već pozvani, pa samo iščekujemo razvoj epidemiološke situacije i hoće li se moći održati. Želja nam je igrati puno, gostovati i pružiti publici jednu super dozu umjetnosti.

Kada i gdje se može pogledati Generacija X Y Z?

Marijana: Zasad imamo dogovoreno nekoliko izvedbi. U petak 9. travnja u Močvari u 19 sati, 18. travnja u sklopu Projekta Ilica u 11 sati te ćemo u svibnju gostovati na festivalu CuFus i na festivalu FAKI (Festival alternativnog kazališta u Zagrebu). Vidimo se!

Više informacija o radu novog zagrebačkog kazališta možete saznati na njihovoj službenoj stranici.

Karla Kostadinovski

Studentica je hrvatskog jezika i književnosti te češkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od malih se nogu bavila lutkarskim kazalištem i bila je članica Učilišta Zagrebačkog kazališta mladih te dramskog studija Teatra Tirena. Godine 2018. pridružila se kulturnoj redakciji Radio Studenta i do jeseni 2020. bila je glavna urednica i voditeljica emisije o kazalištu Generalna proba. S kolegicama iz redakcije osnovala je Facebook grupu Umjetnost dolazi vama, platformu za online dijeljenje kulturnih sadržaja. U sezoni 2018/2019. radila je u Službi marketinga, prodaje i odnosa s javnošću Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, prije nego što je otišla jedan semestar studirati u Prag. U sezoni nakon počela je raditi u Teatru &TD, gdje još uvijek radi, i bavi se digitalnim marketingom kazališta te kao asistentica u PR-u. Od sredine 2020. godine počinje novinariti za portal Kulturnog centra Mesnička te sudjelovati u izradi programa.

POVEZANI TEKSTOVI

Odgovori