fbpx

Tošo Dabac: Fotograf koji je zabilježio svakodnevicu ulica grada Zagreba

Tošo Dabac: Fotograf koji je zabilježio svakodnevicu ulica grada Zagreba

Voćarsku cestu, Mikulićevu ulicu i Babonićevu ulicu na Šalati spajaju stube nazvane po hrvatskom fotografu Toši Dabcu. Stube se protežu sve do Wickerhauserove ulice, gdje i završavaju. Dabac je obilježio povijest hrvatske fotografije kao predstavnik socijalnog smjera i jedan od glavnih članova Zagrebačke škole umjetničke fotografije. Stoga, izdvojite svoje vrijeme i pročitajte o njegovom životu, radu i djelu.

Rođenje u Novoj Rači kraj Bjelovara, odlazak u Zagreb

Dabac je rođen u svibnju 1907. godine u Novoj Rači, mjestu pokraj Bjelovara, gdje je i završio osnovnu školu. Nedugo zatim preselio je s obitelji u Samobor te je završio je klasičnu gimnaziju i apsolvirao studij prava u Zagrebu.

Blagdan Velike Gospe u Novoj Rači
Općina Nova Rača, rodno mjesto Toše Dabca
izvor: tzbbz.hr

Bio je prevoditelj i osoba za odnose s javnošću u Fanamet filmu i MGM uredu, a u časopisu Metro-Megafon radio je kao urednik.

Upoznavanje s fotografiranjem

Godine 1924. Dabac se upoznaje s fotografijom u Samoboru kod školskog kolege Ivice Sudana, kulturnog, turističkog i sportskog radnika, publicista te počasnog gradonačelnika grada Samobora.

Upravo je panorama Samobora iz 1925. godine prva sačuvana, datirana i potpisana fotografija Toše Dapca.

Godine 1930. počeo se baviti fotografijom, a prvu izložbu kao fotoamater imao je 1932. godine u Ivancu. Zvanje fotografskog majstora stekao je 1937. godine u Zagrebu kada je položio ispit za zvanje fotografskoga majstora. Tri godine kasnije otvorio je vlastiti atelijer koji se nalazio na adresi Ilica 17.

Ilica 17, mjesto gdje se nalazio atelijer Toše Dabca
izvor: licegrada.hr

Nositelj socijalnog smjera u hrvatskoj fotografiji

Njegov rad obilježile su snimke života na ulici, prosjaka, ljudi iz naroda, sajmišta, procesija i putujućih cirkusanata. Tako su nastali ciklusi fotografija Bijeda i Ljudi s ulice (1932-1935.) čime je prikazao life-fotografiju svoga doba.

Osim toga radio je i portrete, snimke folklora, krajolika, životinja i kulturnih spomenika, a fotografirao je i industrijsku arhitekturu, tvorničke interijere, strojeve i alate.

Jedan od glavnih predstavnika Zagrebačke škole umjetničke fotografije

Zagrebačka škola umjetničke fotografije podrazumijeva djelovanje fotografa u Zagrebu tridesetih godina prošlog stoljeća koji su se bavili socijalnom tematikom i umjetničkim tretiranjem fotografije. Grupa tih fotografa okupljala se u Fotoklubu Zagreb. Osim Dapca tu su još bili Mladen Grčević, Marijan Szabo, August Frajtić, Ignjat Habermüller, Richard Fuchs, Branko Kojić, Georgij Skrygin i Albert Starzyk i dr.

Dabac je fotografijama upotpunio knjige Metropola Hrvata (1943), Zagreb (1961), Ivan Meštrović (1961) i Antun Augustinčić (1968).

Naslovnica knjige Zagreb, 1961.
izvor: knjiga.hr

Sudjelovao je na mnogim inozemnim i domaćim izložbama u društvu tada najznamenitijih svjetskih fotografa. Bio je član Photographic Society of America, a za njegov rad  Foto savez Jugoslavije dodijelio mu je titulu majstora fotografije. U svojoj karijeri napravio je oko 200 000 fotografija, najviše u gradu Zagrebu.

Godine 1967. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Ostavština Toše Dabca

Tošo Dabac umro je u svibnju 1970. godine dok je putovao autobusom za Gornji grad. Atelijer je tada preuzeo njegov nećak Petar Dabac, također fotograf. Posmrtno je (1980. godine) u Tošinom atelijeru uređen Arhiv Tošo Dabac koji čini privatna zbirka s 160 000 negativa i dokumentacijom vezanom uz njegov rad, a od 2005. godine on se nalazi u sastavu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Tri godine prije upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Svojim radom ostat će zapamćen kao jedan od najplodnijih hrvatskih fotografa koji je značajno utjecao na razvoj umjetničke fotografije. Povodom stogodišnjice njegova rođenja, 2007. godine, Arhiv Tošo Dabac i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb predstavili su program Stogodišnjica rođenja Toše Dabca čiji je cilj upoznavanje javnosti s opusom Toše Dabca, ali i jačanje percepcije fotografije kao grane umjetnosti.

Izvori:

enciklopedia.hr

hrvatska tehnička enciklopedia online

msu.hr

Radoslav Putar: Tošo Dabac fotograf, Zagreb 1980.

Nikolina Solić

Završila sam diplomski studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (usmjerenje Suvremena povijest). Volim istraživati kulturnu, žensku i socijalnu povijest grada Zagreba, kazalište, književnost i gastropovijest. Velik sam obožavetelj vintage odjeće, nakita i starih kuharica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *