fbpx

Urbane ture Muzeja susjedstva Trešnjevke: Izgradnja odozdo

Urbane ture Muzeja susjedstva Trešnjevke: Izgradnja odozdo

U sklopu projekta Muzej susjedstva Trešnjevka – Izgradnja odozgo održane su urbane ture o Kulturi sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevci, Savska cesta i počeci industrijalizacije Zagreba i Trešnjevke te ženski trag u povijesti Trešnjevke održane 30. lipnja, 19. i 25. rujna. Urbane ture organizirane su u suradnji Kustoskog kolektiva Blok, Centra za mirovne studije, Udruge K-Zona, Udruge SF:ius i Tehničkog muzeja Nikole Tesle. O Kulturi sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu govorio je Tomislav Augustinčić iz udruge SF:ius, o počecima industralizacije govorila je Kosjenka Laszlo Klemar iz Tehničkog muzeja, a o ženskom tragu u povijesti Trešnjevke Tihana Bertek iz udruge K-zona.

Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevci

Urbana tura: Kultura sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu na Trešnjevci
Izvor: Facebook stranica Muzeja susjedstva Trešnjevka

Na prostoru grada Zagreba tijekom socijalističke Jugoslavije podignuto je više od 423 spomen-obilježja posvećenih ličnostima, događajima, mjestima i djelovanjima Narodnooslobodilačke borbe. Od toga, na prostoru Trešnjevke bilo je postavljeno čak 47 spomen-obilježja, a do danas je sačuvano i u javnom prostoru Trešnjevke prisutno njih tek 13.

Socijalistički spomenici na Trešnjevci nisu bili samo artefakti koji su dokumentirali i prepričavali povijest, već i simboli radikalno drugačijeg sustava značenja, vrijednosti, praksi i djelovanja. Bili su također mjesta solidarizacije, okupljanja i osnaživanja zajednica.

Kroz obilazak odabranih lokacija predstavljena je radnička i antifašistička povijest Trešnjevke, otvoren je prostor za suvremeno promišljanje kako se i čega danas sjećati na Trešnjevci, problemski su predstavljene teme muške i ženske povijesti, radništva, kulturnog stvaralaštva i sjećanja.

Tehnički muzej Nikola Tesla: Savska cesta – počeci industralizacije Trešnjevke

Urbana tura: Kultura sjećanja na Savska cesta – počeci industralizacije Trešnjevke
Izvor: Facebook stranica Muzeja susjedstva Trešnjevka

Industrijalizacija Trešnjevke usko je povezana s izgradnjom željezničkih pruga koje su povezivale Zagreb s drugim industrijskim središtima Austro-Ugarske: pruga Zidani most-Zagreb-Sisak (1862.) koju je sagradilo Društvo južnih željeznica sa sjedištem u Beču (pruga je ulazila u gradski teritorij sa zapada, nastavljala je preko potoka Črnomerec te skretala na jug usporedo sa Savskom cestom) i  pruga Mađarskih državnih željeznica (MAV) 1870. godine (pruga je povezivala mađarsko-hrvatsku granicu na Dravi, preko Koprivnice, Križevaca i Dugog sela, sa Zagrebom). Trasa posljednje pruge ujedno čini i sjevernu granicu administrativnog područja Trešnjevke.

S druge strane, rijekom Savom (južnom granicom Trešnjevke) od ranije se odvijao riječni transport, a pristanište se nalazilo kod Savskog mosta. Od Savskog mosta do željezničke pruge MAV-a i dalje do središta Zagreba (Donjeg grada) vodila je (i još uvijek vodi) Savska cesta. Riječno pristanište na Savi, te željezničke pruge s kolodvorima na području današnjeg Zapadnog i Glavnog kolodvora, omogućavali su transport sirovina i roba. Stoga ne čudi da su upravo uz Savsku cestu vezani počeci industrijalizacije Trešnjevke, ali i Zagreba u cjelini. Industrijalizacija Savske ceste utjecala je na formiranje i razvoj radničkog naselja Pregrad Sava, koje je obuhvaćalo područje od rijeke Save na jugu do današnje Vukovarske ulice na sjeveru. U Savskoj, na položaju današnjeg Tehničkog muzeja Nikola Tesla (Savska 18) sagrađeno je i 1891. godine tramvajsko spremište, a prva tramvajska mreža obuhvatila je Savsku cestu u čitavoj dužini.

Prve tvornice u Savskoj cesti započinju s radom ranih 1870-ih

Godine 1873. otvaraju se Tvornica šibica Pulzera i Mosesa u Savskoj 139 i Strojevna kartonaža Schmidt i Hudetz u Savskoj 28, a 1877. pokrenuta je i Paropila Vjekoslava Heinzela u Savskoj 25. Krajem 19. stoljeća pokrenuta je i Tvornica Rožankowski i drug d.d. (1898., Savska 27), na prijelazu stoljeća Hrvatska industrija za strojno pletivo od žice Šandor Hajoš, 1900. (Savska 78) te početkom 20. stoljeća Tvornica namještaja Bothe i Ehrmann (1910., Savska 25).

Urbana tura: Kultura sjećanja na Savska cesta – počeci industralizacije Trešnjevke
Izvor: Facebook stranica Muzeja susjedstva Trešnjevka

Ipak, najveći broj tvornica podiže se i započinje s radom 1920-ih: Zagrebačka tvornica odijela i rublja d.d. (1920., Savska 22), Industrija kravata Samovez (1925., Savska 23), Samara, manufakturna industrija Stjepan Pancer i drug (1925., Savska 23), Vaga d.d. za proizvodnju vaga i utega (1921., Savska 25), Industrija vodomjera (oko 1920., Savska 31), Tvornica keksa i dvopeka Bizjak i drug, (1928., Savska 32), Novateks, tekstilna tvornica (1925., Savska 86), Mira, tvornica čarapa d.d. (1921., Savska 107), Fabrika toaletnog sapuna Thierry pl. Alfred i Gršetić pl. Đuro (1920., Savska 115), Itad, tvornica dugmeta (oko 1925., Savska 120), Aleksandar Walner d.d., tvornica dugmeta, cigarluka i galanterijske robe (oko 1927.,Savska 127), Electa, mehanička tkaonica vunenih tkanina (oko 1925., Savska 150).

U Savskoj su u prvoj polovici 20. stoljeća radile i tvornice Paracelsus, kemijsko farmaceutski laboratorij Šafranek (Savska 20), Pharma, apotekarsko d.d. (Savska 31), Tvornica vrpca i čipaka Lacet d.d. (Savska 52), Sava, tvornica sapuna i kemijskih proizvoda D. Fried, Lewi i dr. k.d. (Savska 76), Tvornica čokolade i bombona “Mirim” (Savska 88-90), Chemolandor, kem. tehnički proizvodi (Savska 102). Osim tvornica, u Savskoj cesti nalazile su se i trgovine i obrtne radnje (na popisu iz 1902. u južnom dijelu Savske nalazilo se 15 trgovina i 20 obrtničkih radionica).

Popis lokacija urbane ture:

  1. Tvornica šibica Pulsera i Mosesa / Savska 139

2. Parna pilana Vjekoslava Heinzla / Savska 25 (danas Studentski centar)

3. Tvornica namještaja Bothe i Ehrmann / Savska 25

4. Tvornica Rožankowski i drug / Savska 27

5. Lacet, prva domaća tvornica vrpca i čipaka (ing Ofner i drugovi) / Savska 52

6. V. Bizjak i drug, tvornica keksa i dvopeka / Savska 32

Fragmenti ženske povijesti Trešnjevke

Kao što je Trešnjevka u prošlosti bila ”rubna” (i geografski i značajem), tako je i ženska povijest općenito bila na rubu one službene – muške. Zajednice i teme koje se smatraju marginalnima izostavljane su iz službenog historijskog narativa, a to uključuje radništvo, žene, etničke i druge manjine, ali i pokrete čiji su tragovi u međuvremenu izbrisani. Moć mjesta da njeguje društveno sjećanje ostaje uglavnom neiskorištena kada je riječ o većini radničkih kvartova, kao i većini ženske povijesti koja je najčešće bila vezana uz svakodnevnicu.

Simbolička prisutnost žena u javnom prostoru Trešnjevke gotovo je zanemariva

Spomenici posvećeni ženama odnose se većinom na arhetipske prikaze, a ulice koje nose ženska imena mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Simbolika prostora pokazuje hijerarhiju, to jest asimetrično vrednovanje muškog i ženskog roda/spola pa su simboli prostora istovremeno i simboli rodne/spolne moći. Povijest nekog prostora ne čine samo spomenici, građevine i istaknuti muškarci, već i različite vrste prostora u kojima se odvijao vidljivi i nevidljivi ženski rad.

Povijest Trešnjevke čini i povijest neznanih radnica, žena koje su obavljale neplaćeni reproduktivni rad, povijest odgajateljica i učiteljica, migrantkinja i seljakinja, upozorava Tihana Bertek. Polazeći od vrtića Marice Pataky u Vukovarskoj, krivudavom putanjom vođene kvartovskim punktovima na kojima se pažljivim pogledom otkrivaju Fragmenti ženske povijesti Trešnjevke. Autorica ističe: forma urbane šetnje reflektira neopipljivost i nezabilježenost ženske prisutnosti u tkivu grada, odupirući se još uvijek uvelike dominantnom linearnom pristupu povijesti.

Autorica ture na lokaciji Dječji vrtić Trešnjevka – Trakošćanska 45

Popis lokacija urbane ture:

  1. Trakošćanska 45
  2. Dobojska 12
  3. Ozaljska 16
  4. Klub književnica – Ulice Dragojle Jarnević, Višnje Stahuljak, Sunčane Škrinjarić, Dore Pfanove i Zvjezdane Ladike
  5. Vukovarska 18
  6. Ulica braće Cvijića 18
Na lokaciji Kluba književnica
Anđela Knez

Anđela Knez

Magistra geografije i članica europske mreže mladih geografa (EGEA). Volim geografiju, ples, kulturu, povijest i urbanizam grada. Slobodno vrijeme koristim za brojne volonterske aktivnosti, istraživanje grada Zagreba te igru i šetnju sa psom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *