fbpx

Uz Dan hrvatske knjige pogledajte virtualnu izložbu NSK o ocu hrvatske književnosti

Uz Dan hrvatske knjige pogledajte virtualnu izložbu NSK o ocu hrvatske književnosti

Odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. godine dovršio svoje najvrednije djelo – spjev Juditu, zahvaljujući kojemu je i stekao naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.

Lucas Cranach st.: Judita i Holoferno (oko 1530.) – detalj s virtualne izložbe

Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić, M. Judita: epska pjesma u šest pjevanja – detalj

Prvi pisac svjetskog glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora

Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Brne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.).

Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Za života najpopularnija su mu bila djela na latinskome, iako je pisao i na hrvatskome i talijanskome jeziku. Djelo De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Pouke za čestit život prema primjerima svetaca, Venecija, 1506.) bilo je velika uspješnica 16. stoljeća i doživjelo je otprilike 60 izdanja na brojnim europskim jezicima: talijanskome (Venecija, 1563.), njemačkome (Köln, 1563.), portugalskome (Lisabon, 1579.), francuskome (Douai, 1585.) i češkome (Prag, 1621.).

Zanimljivost je da ga je Sv. Franjo Ksaverski nosio sa sobom na svoje slavno misijsko putovanje kao jedinu knjigu uz brevijar i katekizam.

Marko Marulić: De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (1507.) – detalj s virtualne izložbe

Tek 1995. pronađeni su mu dotad nepoznati stihovi

Osim spomenutih, Marulić je autor i brojnih drugih vrijednih djela: Evangelistarium (Venecija, 1516.), Quinquaginta parabolae (Venecija, o. 1510.), De humilitate et gloria Christi (Venecija, 1519.), Epistola … ad Adrianum VI. (1522.), De laudibus Herculis (Venecija, 1524.), Davidias (Zagreb, 1954.) i dr. Godine 1995. u Sveučilišnoj knjižnici u Glasgowu pronađeni su dotad nepoznati Marulićevi latinski stihovi, u kojima se predstavlja i kao pjesnik ljubavne i satirične tematike (Glasgowski stihovi, Zagreb, 1999.).

Marko Marulić: Evangelistarium (1516.) – detalj s virtualne izložbe

Virtualna izložba koja prati Marulićev život i rad

Marulićeva Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) dostupna je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a njegovi život i djelo predstavljeni su u virtualnoj izložbi Marko Marulić koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica priredila u suradnji s udrugom kulturnih radnika, znanstvenika, književnika i ostalih umjetnika Književni krug Split te Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga Marulianum.

Marulićevi život i rad prikazani su kroz njegova najpoznatija djela. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika.

Izložbu pogledajte na poveznici virtualna izložba Marko Marulić

Barbara Grgić

Osnivačica projekta i glavna urednica portala "Beli Zagreb Grad". Svoju digitalnu karijeru započela je u području Social Media Managementa i Content Marketinga. Dobra duša Zagreba koja je okupila preko 20.000 zaljubljenika u grad.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *